Hrvatska PONOVLJENA JAVNA RASPRAVA

Kanal Dunav-Sava preskup i ekološki štetan

Ministarstvo zaštite okoliša ponovno provodi javnu raspravu o prostornom planu kanala Dunav - Sava, protiv čije gradnje su se pobunile brojne ekološke udruge i šumari. Izlaganje prostornog plana održat će se u ponedjeljak u Vukovaru i u utorak u Slavonskom Brodu

Javna rasprava i uvid jedni su od glavnih načina sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu pa je sada opet potreban što veći odaziv ekoloških udruga i stručnjaka u kritiziranju ovog projekta za koji ekolozi tvrde da će ugroziti Spačvansku šumu te stabilnost vodnog režima u tom području.

Investitor Agencija za plovne putove kanal namjerava izgraditi na preko 12 tisuća hektara poljoprivrednih i šumski površina u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Trebao bi biti dug 61,4 kilometra i spojiti Dunav i Savu. U APP-u tvrde da se ulaganja od preko 5,5 milijardi kuna mogu opravdati jer će kanal, navodno, povećati navodnjavane poljoprivredne površine za 35 tisuća hektara, kontrolirati poplave i spojiti prometne pravce Save i Dunava.

Suprotno, ekološke udruge upozoravaju da će gradnja devastirati prirodu, a neće opravdati svoju ekonomsku svrhu te da će Hrvatska besmisleno potrošiti novac.

'Gdje i kako će Hrvatska putem plovidbe na Savi zaraditi 800 milijuna eura kako bi pokrila inicijalnu investiciju te kako će Hrvatska temeljem plovidbe zaraditi novac potreban za održavanje ovog objekta i plovnog puta? Koliko su veliki dodatni i studijom nespomenuti dodatni troškovi koji će nastati kao štetna posljedica zahvata, npr. koliko poplavnih šuma će se posušiti i propasti, koliko će koštati pošumljavanje posušenih poplavnih šuma, koliko rijetkih i ugroženih svojti biljaka i životinja će nestati, koliko će koštati gubitak turističkog potencijala cijele regije i tako dalje', neka su od pitanja koja je postavio Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode u nedavnoj tužbi Ustavnom sudu povodom rješenja Ministarstva zaštite okoliša o tom kanalu.

U međunarodnoj organizaciji Euronatur upozorili su na još niz problema, poput negativnog utjecaja na lokalnu opskrbu vodom u području Gundinaca i Babine Grede. Dr. Martin Schneider-Jacoby u razgovoru za tportal već je upozorio da bi gradnjom tog kanala Hrvatska pogodovala bosanskim lukama više nego luci u Vukovaru.

'Kanal ugrožava to strateški osobito važno mjesto za uzimanje pitke vode, uključujući i njegovo prostorno veliko obuhvatno područje, bez davanja točnih podataka', ocijenio je dr. Martin Schneider-Jacoby u reakciji na prostorni plan kanala.

Ne spominje se, dodaje on, značenje bazena Spačva - Bosut kao najvažnijeg granično-prijelaznog retencijskog područja za poplavu na donjoj Savi od 50.000 do 100.000 hektara površine. 'Bez daljnjeg poplavnog područja uz Bosut, Biđ i Spačvu ugrožena je zaštita od poplave na donjoj Savi, a mjesta kao što su Županja ili Beograd ugrožena su od poplave. Kako vrijednost kubičnog metra akumulirane poplave iznosi najmanje 0,5 eura u Hrvatskoj, prostorni plan mora tu funkciju opisati i navesti odgovarajuće površine na cijelom obuhvatnom području. Kod visine akumulacije od prosječno 50 cm vrijednost bazena Spačva – Bosut kao retencione površine iznosi između 250 i 500 milijuna eura', navodi Schneider-Jacoby u pismu poslanom Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Kanal Dunav - Sava, dodaje, treba koristiti isključivo da bi se spriječile poplave, a da uopće nije bila istražena ugroženost naselja i ekoloških sustava tim mjerama.

Već od prvih najava moguće gradnje kanala negativnu ocjenu dalo mu je Hrvatsko šumarsko društvo zbog pogubnog utjecaja na Spačvansku šumu. Prokapanjem kanala uz tu jednu od najvećih nizinskih šuma hrasta u Europi, tvrde šumari, poremetit će se režim voda o kojima ovise te šume. 'Kako se radi o podzemnim vodama koje su usko povezane s globalnom promjenom klime koja je osjetljivije započela osamdesetih godina prošloga stoljeća, za pouzdane rezultate u tome području istraživanja potrebni su, po načelima biometrike, određeni vremenski nizovi stvarnoga mjerenja u današnjem razdoblju uočenih klimatskih promjena, kako bi se dobili pouzdani rezultati', navodi se u priopćenju HŠD-a.

Na nedavnom skupu ekoloških udruga u Osijeku, među kojima su bile i međunarodne organizacije Euronatur i WWF, aktivisti su najavili da će spriječiti financiranje ovog projekta iz fondova Europske unije kroz Dunavsku strategiju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još