Hrvatska NA KRILCIMA PRORAČUNA

Manjine državni novac trošile na uloške

  • Autor: tportal.hr
  • 16.3.2009 9:32:16
  • 16.3.2009 9:20:34

Pojedine udruge nacionalnih manjina novac koji dobivaju iz proračuna, preko Savjeta za nacionalne manjine, taj novac shvaćaju kao sredstvo za pripomoć u kupnji »špeceraja« i kao dobar način da se lijepo pogoste u lokalnim krčmama, pa ga doslovce krčme. Uvidom u financijska izvješća samo 15-ak udruga (od njih više stotina), dostavljenih Savjetu za nacionalne manjine, može se dokučiti da ponekima doista ne nedostaje maštovitosti u trošenju novca iz državnog proračuna, pa se tako za pravdanje troškova uz ostalo prilažu računi za kupljene – higijenske uloške

Upravo takav račun dostavilo je ukrajinsko Kulturno-prosvjetno društvo »Karpati« iz Lipovljana kojemu je lani Savjet dodijelio 118 tisuća kuna za njegove aktivnost. To je društvo, pak, priložilo gomilu računa iz trgovina mještovitom robom, ali malo računa kojima bi pravdalo svoju kulturnu djelatnost, piše Novi list

Primjerice, 8. veljače su u trgovini Morena potrošili 1.904,49 kuna, a uz ostalo su kupili jedan Vanish (47,98 kuna), jednu štirku (19,99 kuna), 22 dekagrama salame rozeto, 49 dekagrama mrkve i bonove za mobitel od 50 i 100 kuna. Inače, prema propisima troškovi mobitela udrugama se ne priznaju. No, da je riječ o udruzi u kojoj su, posebno početkom veljače, jako voljeli pričati, potvrđuju računi iz iste trgovine od 7. veljače kada su u dva navrata (jednom je račun bio 2.861,76 kuna, a drugi put 1.200,45 kuna) kupovali bonove za mobitel.

Zatišje s bonovima za mobitele potrajalo je do 13. listopada kada je u trgovini TGO – Šego potrošeno 3.554,34 kuna, a osim bona, kupljena je i vegeta, amaro i brandy. Teško je zamisliti za kakvu je kulturnu manifestaciju bila potrebna vegeta, ali ju je lako zamisliti u nečijoj obiteljskoj kuhinji.

U KPD »Karpati« novac su trošili i na ženske čarape i to kako proizlazi iz priloženog računa od 14. ožujka napravljenog u Mercatoru za »čarape ž. solo« po cijeni od 10,59 kuna i »čarape ž. emocione« po 15,49 kuna. Vrhunac načina trošenja novca postignut je krajem srpnja. U dva se navrata kupovalo u ljekarnama, a na račun državnog proračuna kupovani su caffetin, andol, hansaplast, neofen, lupocet. Porezni su obveznici snosili i trošak za kupnju četiri paketa higijenskih uložaka (63,52 kune) koji su kupljeni 31. srpnja. Gastronomski vrhunac dosegnut je 11. listopada kad je u ugostiteljskom obrtu Titanik kupljeno 280 porcija miješanog mesa po 50 kuna.

farm2.static.flickr.com
Neki su se fino zabavili na teret proračuna
Kod više romskih udruga (njih 12 od 30 koliko ih je Savjet financirao) zabilježena je praktično samo jedna aktivnost – obilježavanje Svjetskog dana Roma, a jedina aktivnost organizirana za tu prigodu je gošćenje, u prosjeku za 15 tisuća kuna. Takva je primjerice Udruga Roma Bajaša Sisačko-moslavačke županije koja je s 15.020 kuna pogostila 170 uzvanika. Diče se time da su pronašli jeftin restoran u kojem bečki odrezak košta 15 kuna, a naručili su ih 176. Udruga za razvoj i bolji život Roma iz Siska je organizirala ručak za 43 osobe, prijatelje i goste iz lokalnih medija (sve ih poimence navode) za 10.112 kune.

Iz priloženog računa vidljivo je da je naručeno 41 hladno predjelo, 24 krem juhe od gljiva, 17 bifteka i tako dalje, pa sve do 15 boca merlota i 1 boce mineralne vode. Krovna zajednica Bajaša je pak na piće u Pilka restoranu za Svjetski dan Roma (sokovi, pivo, žestica) potrošila 5.301,5 kunu, hrana je za osam tisuća nabavljena u tvrtki KTC d.o.o., a 250 litara vina za 3.250 kuna kupljena je u Tomšić – vinogradarstvu, podrumarstvu i prijevozništvu.

Druge aktivnosti na kulturnom polju, očuvanju tradicije, identiteta ili obrazovanju ta udruga prema izvještaju dostavljenom Savjetu ne bilježi. Bizarnošću u zahtjevima i izvješćivanju ističe se Udruga Roma Bajaša Međimurske županije. Oni navode da su primili samo 14 tisuća kuna, a za njihove projekte potrebno im je 1.619.950 kuna. Ta razlika u ostvarenom i potrebnom rezultirala je time da je tajnik društva ostao bez radnog mjesta. Radio je za četiri tisuće kuna bruto, a bio mu je propisan 60-satni radni tjedan.

Zadnju je plaću primio u listopadu 2007. godine i to je bila plaća za travanj 2004. godine, a na kraju mu nije isplaćen 51 osobni dohodak. Jedina aktivnost te udruge je izložba romskog stvaralaštva organizirana u suradnji s Kasumom Canom, a sav novac dobiven od Savjeta za nacionalne manjine utrošen je na troškove ugostiteljstva i konzumaciju jela i pića. Pitanje je zašto se iz proračuna potpomažu takve udruge i zašto se više ne potpomažu udruge kakva je primjerice Humanitarna organizacija svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj koja je svih 116.300 kuna dobivenih od Savjeta utrošila na knjigu »Od legendi do povijesti, od priče do stvarnosti« čija je naklada respektabilnih tri tisuće primjeraka.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer izjavio je da je dužnost toga tijela da razvija udruge nacionalnih manjina te da je, ne bježeći od nepravilnosti iz financijskih izvješća za 2008. godinu, situacija po tom pitanju bolja nego prije dvije ili tri godine.

– Od svih tih udruga zatražili smo dodatna obrazloženja o troškovima, one imaju rok do kojega nam obrazloženja moraju dostaviti, a ne budu li obrazloženja zadovoljavajuća, prekidamo njihovo financiranje na najmanje tri godine, kazao je Tolnauer, ustvrdivši da će prekidanja financiranja nekim udrugama sigurno biti. Kazao je da nema što skrivati ni što braniti, na spomen određenih troškova poput onih za mobitele (koji su izrijekom zabranjeni i prema propisima ih nije moguće pravdati) ponovio je da tko ne dostavi valjane račune za programe, može računati na prekid financiranja »jer neću ja ići u zatvor zbog nečijeg mobitela«.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još