Hrvatska IMENOVANA RADNA SKUPINA

Akademska solidarnost traži odbacivanje zakona

Inicijativa Akademska solidarnost (AS), koja okuplja akademske radnike i studente iz cijele Hrvatske, ponovno je danas zatražila odbacivanje zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponovivši da će akademski radnici stupiti u štrajk uputi li vlada nacrte zakona u saborsku proceduru. Gotovo istovremeno, Rektorski kolegij u širem sastavu Sveučilišta u Zagrebu imenovao je osmeročlanu radnu skupinu koja će s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) analizirati nacrte prijedloga triju zakona - sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i na njih pristigle primjedbe te uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koji se mogu uključiti u polazišta za izradu nacionalne strategije, kao i raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici

Osvrčući se na današnjoj konferenciji za novinare na radni sastanak u vladi 2. lipnja, Lada Čale Feldman sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, naglasila je da su tom sastanku nazočili članovi akademske zajednice, koalicijski i socijalni partneri da bi se 'nesuglasna mišljenja utopila u zbor poslušničke vojske ministra Radovana Fuchsa'.

Iznoseći stavove AS-a, rekla je da je nakon priopćenja vlade s tog radnog sastanka očito da ni u samim redovima HDZ-a ne postoji nikakav konsenzus o sudbini triju prijedloga zakona. AS upozorava na 'kontinuitet nedemokratskog procesa koji je od početka svojstven izradi zakonskih prijedloga: skrivanje nacrta, skrivanje imena članova prvotnih radnih skupina za izradu zakona, diskrecijsko imenovanje članova tzv. prosudbenog povjerenstva' i dr.

Drže i da se sustavno stvara neprobojni medijski zid ispunjen obmanama o pravom karakteru zakona i montiranim difamacijama svih njegovih protivnika koje se karakterizira kao lijenčine.

'Neposredno nakon rasapa zdravstva, pokušava se legalizirati i devastacija visokog obrazovanja i znanosti, a sve kako bi se protustavnim zakonima okončao i posljednji san o očuvanju dobara od nacionalnoga interesa', ističe Akademska solidarnosti i poručuje kako od tog sna neće odustati.

Saborski zastupnik i bivši ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego, koji je odbio sudjelovati na sastanku u vladi 2. lipnja, ustvrdio je kako je taj razgovor zakasnio godinu dana te da su prijedlozi zakona temeljeni na obmanama i da su nepopravljivi.

Govoreći o tim prijedlozima zakona, rekao je kako se njima ukidaju dobri akademski običaji te se povećava utjecaj politike na rad sveučilišta i znanstvenika. Vlada određuje financije, strategiju razvoja znanosti i tehnologije, vlada imenuje nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju te preko sveučilišnog vijeća bira rektore dok su fakulteti lišeni cijelog niza ingerencija, nabrojao je Flego.

'Dekana ne bira više fakultetsko vijeće, već ga predlaže rektor a izabire Senat', upozorava Flego napominjući da ne postoje nikakvi zakonski uvjeti za dekana pa rektor može poželjeti da dekan bude 'portir' kao najpodobnija osoba, a da pri tome ne postoje nikakve zakonske prepreke da se to i provede.

Institut za etnologiju i folkloristiku također je zatražio odbacivanje svih triju prijedloga zakona, zaključivši kako će, ukoliko se prihvate, javni a posebice humanistički instituti, biti podvrgnuti daljnjoj marginalizaciji, ukidanju ili služenju političkim ciljevima te interesu kapitala.

Institut za povijest umjetnosti smatra, uz ostalo, da kriteriji znanstvenih prioriteta, onako kako su definirani u Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, ne mogu zaživjeti u mnogim znanstvenim područjima a sudionike humanističkih područja stavlja u neravnopravan položaj.

Imenovana radna skupina

U radnu skupinu imenovane su četiri prorektorice zagrebačkoga Sveučilišta - Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije, Melita Kovačević, prorektorica za istraživanje i tehnologiju, Ksenija Turković, prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju i Vesna Vašiček, prorektorica za poslovanje te članica Rektorskoga kolegija u širem sastavu profesorica Medicinskoga fakulteta Nada Čikeš, dekan Akademije dramske umjetnosti Enes Midžić, dekan Pravnoga fakulteta Željko Potočnjak (a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik je prodekan Davor Adrian Babić) te predsjednik Studentskoga zbora i član Rektorskoga kolegija u širem sastavu Danko Relić (a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik mu je Krešo Jelinčić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora), priopćilo je danas Sveučilište u Zagrebu.

Dodaje se da je Rektorski kolegij u širem sastav tu radnu skupinu imenovao na sjednici 6. lipnja. Podsjeća se da, u skladu sa zaključcima Senata toga sveučilišta prihvaćenim na sjednicama 10. svibnja i 3. lipnja ove godine, senat smatra da navedeni nacrti nisu prikladni za upućivanje u daljnju proceduru te zahtijeva da buduća zakonska rješenja budu utemeljena na nacionalnoj strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja.

Nadalje, Senat je spreman utemeljiti radnu skupinu koja će s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa analizirati nacrte Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju. U odluci o imenovanju koju je potpisao rektor Aleksa Bjeliš stoji da je, prema zaključku Senata, u radnoj skupini potrebno uspostaviti primjereni dijalog u analizi problema i traženju rješenja, a djelovanje organizirati transparentno tako da zapisnici i zaključci budu usuglašeni tijekom sastanka i javno dostupni.

Akademija pravnih znanosti Hrvatske o 'paketu' zakona

Akademija pravnih znanosti Hrvatske (APZH) u očitovanju o nacrtu prijedloga 'paketa' triju zakona - o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističe, među ostalim, da predložena struktura i nadležnost ključnih tijela u znanosti i visokom obrazovanju - Sveučilišno vijeće, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju - dovode u pitanje načelo prema kojemu isključivo sveučilište ima pravo uređivati svoj unutarnji ustroj i prioritete razvitka znanosti.

U današnjem priopćenju te akademije navodi se da su ponovno razmatrali spomenute zakonske prijedloge i jučer o njima donijeli zaključke osobito zbog brojnih najnovijih nepovoljnih ocjena tih prijedloga u najvećemu dijelu hrvatske akademske zajednice koji smatra da ti nacrti sadrže niz odredaba kojima se ograničava Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta, njegovih sastavnica i individualne slobode i prava akademskih nastavnika i znanstvenika.

Dodaje se da se predlagatelj, nakon što je proteklo sedam mjeseci od objavljivanja prvoga teksta nacrta navedenih zakona i reakcija brojnih institucija predlagatelj, 'nije obazirao na argumentirane primjedbe i prijedloge za promjenu prvobitnoga prijedloga i nije promijenio njegove bitne sadržaje već inzistira na donošenju upravo tako, po njima oblikovanog teksta'.

Akademija smatra da je predloženo ukidanje rada Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju i Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti visokog obrazovanja u suprotnosti sa zahtjevom za afirmaciju znanstvene etike i sudjelovanjem socijalnih partnera u raspravama oko financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Dodaje se da se istodobno novim zakonima predlaže uvođenje moralne odgovornosti s pravnim posljedicama, ali bez pravnoga temelja i pravnoga postupka za zaštitu ustavnih sloboda i prava sveučilišnih nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice. Ali, dodaje se, 'ne predlaže se ograničavanje etike u znanosti na davanje mišljenja vještaka pa tako ostaje otvorenom mogućnost zloporabe etike za donošenje - navodno znanstvenih - odluka o životu i smrti'.

Za tu akademiju neprihvatljivo je da Agencija za znanost i visoko obrazovanje utvrđuje kapacitete visokih učilišta jer to smatraju zadiranjem u autonomnu sveučilišta kod upisa studijskih programa.

Također, za njih je ukidanje pravne osobnosti fakulteta i umjetničkih akademija protivno ustavnim jamstvima autonomije sveučilišta te slobodi znanstvenoga, umjetničkoga i kulturnoga stvaralaštva, koja pak proizlaze iz naravi stvaralaštva i sveučilišta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još