Hrvatska MINISTARSTVO NE VIDI POTREBU

I dalje bez posebnog zakona o financiranju autonomnih skloništa

Iako su autonomna skloništa za žene prije samo mjesec dana u Saboru po prvi put predstavila prijedlog Zakona o financiranju skloništa, ni nakon mjesec dana Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ne vidi potrebu za posebnim zakonom. Takav zaključak može se izvući iz još jedne tematske sjednice Odbora za ravnopravnost spolova, na kraju koje je predsjednica odbora Gordana Sobol zaključila da od zakona, sudeći po stavu ministarstva, vjerojatno neće biti ništa

Koliko je zakonodavna vlast zainteresirana da se usvoji jedan novi zakon koji bi regulirao problematiku financiranja autonomnih skloništa, govori i činjenica da, osim predsjednice odbora Gordan Sobol, na današnjoj tematskoj sjednici nije bilo nikoga iz redova saborskih zastupnika. Mogući razlog nedolaska nedovoljna je zainteresiranost vladajućih za to da se takav zakon uputi u proceduru.

Naime, državni tajnik u Ministarstvu obitelji Stjepan Adanić i prije mjesec dana je govorio da on osobno ne vidi potrebe za posebnim zakonom, a isti stav ponovio je i danas. 'U Hrvatskoj postoje zakoni koji uređuju osnivanje posebnih ustanova, pa tako i autonomnih skloništa, pa ne vidimo potrebu za posebnim propisom i zakonom', kazao je Adanić. Državni tajnik smatra da nema problema u financiranju autonomnih skloništa jer svako od njih s državom, županijom i gradom potpisuje ugovor o financiranju.

No s tim se nije složila odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, koja je autonomnim skloništima pomogla sastaviti prijedlog zakona. 'Hrvatska ne može nametati nepredvidiv, neredovit i nedostatan način plaćanja. Dosadašnji oblik financiranja doveo je skloništa do ruba opstanka. Ako su ugovori tako dobar način financiranja, onda ja postavljam pitanja - kako to da su se sva autonomna skloništa ujedinila oko prijedloga zakona, kako to da su predstavnici svih skloništa danas ovdje na tematskoj sjednici?' zapitala je Bezbradica Jelavić. Upozorila je pritom da financiranje ugovorima grubo zadire i u autonomiju skloništa jer se kao uvjet za potpisivanje ugovora stavlja i nužnost davanja OIB-a svih žena žrtava nasilja koje se nalaze u skloništu.

Na stranu autonomnih skloništa i nužnosti donošenja posebnog zakona stala su i sva tri pravobraniteljstva - ono za djecu, za ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom, ali i predsjednica odbora Gordana Sobol. 'Ja sam vam još 2008. kada su se potpisivali prvi ugovori rekla da to nije dobro rješenje, jer vas se stavlja u položaj da ovisite o nečijoj dobroj volji. To je nedopustivo', kazala je Sobol.

Naime, iako se država uglavnom držala ugovora i isplaćivala sredstva, autonomna skloništa imala su velike probleme sa županijama i gradovima, koji bi također trebali dati svoj obol. Upravo zbog toga, autonomna su skloništa u svojoj verziji zakona predložila da jednu trećinu financira država, jednu trećinu županija i jednu trećinu grad, pod uvjetom da, ako županije i gradovi ne isplate sredstva, tu obvezu preuzima ministarstvo. Isto tako, prijedlogom zakona utvrđeno je da pravo na financiranje imaju samo skloništa koja rade najmanje tri godine i koja uredno isporučuju svoje financijske planove.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još