Hrvatska OSVRT NA PRVI DAN PAPINOG POSJETA

Ako je Papa govorio o savjesti, po njoj je i postupio te osudio ustaški režim!

Iskrene pohvale mladima koji su izdržali kišu i koju su uzorno predstavili ovaj narod (ili narode) vrlo lijepim, spontanim, dobro pripremljenim, pa i mističnim susretom s Papom na Trgu bana Jelačića, ali Benedikt XVI, nekako simbolično, do kraja prvog dana svojega pohoda Hrvatskoj svoju najjaču poruku nije rekao na tlu naše zemlje, već u zraku, na putu do nje: direktnom i odlučnom kritikom ustaštva, ali i komunizma

Iako je papa Benedikt XVI, sekundiran dobrim pozdravnim govorom koji je na Trgu bana Jelačića održao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Srakić, više nego jasno dao do znanja da mu je stalo da Hrvatska uspješno okonča pregovore i postane članica Europske unije, jer je to, kako je kazao (u zrakoplovu), 'logično, pravedno i potrebno', najjaču ili najefektniju (pa i najpotrebniju) poruku kazao je u zraku, na putu prema Zagrebu, a ne na tlu Hrvatske.

Na posljednje pitanje kolege Silvija Tomaševića o nadama da će Papa uskoro kanonizirati bl. Alojzija Stepinca, Benedikt XVI je izrekao, kako ističe kolega Inoslav Bešker, a što smo mi jučer prvi u Hrvatskoj primijetili i objavili, razornu kritiku ustaštva i komunizma.

Kardinal Stepinac je, kaže Papa, bio velik pastir i velik kršćanin, a i čovjek 'egzemplarnog humanizma'. Rekao je da je sudbina kardinala Stepinca bila živjeti u dvjema suprotstavljenim i antihumanističkim diktaturama: 'prvo u ustaškom režimu', koji je tobože ostvarivao san o autonomiji i samostalnosti, ali je u zbilji ta autonomija bila laž jer ju je Hitler instrumentalizirao za svoje ciljeve. 'Kardinal Stepinac je to veoma dobro shvatio i branio je zbiljski humanizam protiv tog režima, braneći Srbe, Židove, Rome; uložio je snagu istinskog humanizma, pa i trpeći', rekao je Papa novinarima.

Zatim je uslijedila suprotna diktatura komunizma, gdje se opet, istaknuo je Benedikt XVI, Stepinac borio za vjeru, za nazočnost Božju u svijetu, za 'zbiljski humanizam koji ovisi o prisutnosti Božjoj: humanizam cvate samo ako je čovjek Božja slika i prilika'.

Mnogi naši sugovornici iz svijeta politike dobro su shvatili i zapamtili da je središnja Papina tema na susretu u Hrvatskom narodnom kazalištu bila sloboda savjesti, ali i imperativ da se djeluje savjesno. 'Kvaliteta društvenog i građanskog života, kvaliteta demokracije, dobrim dijelom ovise o tom kritičkom čimbeniku, o tome kako se savjest shvaća... Ako se savjest otkrije kao mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i braćom ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nade za budućnost', kazao je.

Za Hrvatsku, za koju Papa sa sigurnošću tvrdi da će vrlo skoro biti i politički i institucionalno integrirana u EU (ne samo zato što je to očekivano ili zbog toga što je to dio strategije vatikanske diplomacije), važno je da se otrgne od procesa nazadovanja, u što svatko od nas, pa i svaka nacija, upada ako i kada zaboravi na svoju savjest.

Priznanje savjesti je za Papu i priznavanje ljudskih prava, slobode znanosti, slobode društva, riječi, potreba da se živi logika besplatnosti, dragovoljnog služenja, kreiranja ugodnih i gostoljubivih odnosa, stvaranje društva s izrazitom etičkom crtom.

Ako je Papa došao da ohrabri Hrvate i sve ljude u Hrvatskoj da žive kreposno, po savjesti, moralno, istinito, onda i nije mogao učiniti ništa drugo nego nas pozvati da i sami, bez ikakvih uvijanja, kao što on to čini, osudimo totalitarne režime, furiozni nacionalizam, kršenje ljudskih prava i sve ono što se zbiva kada nestaje savjest, kada se politika i ekonomija pretvaraju u polje gdje djeluju grabežljivci općeg dobra.

Benedikt XVI bi danas trebao učiniti korak više i, kako je to učinio njegov prethodnik čak tri puta među nama, pozvati nas da se iskreno izborimo za socijalnu pravdu, za kvalitetnu demokraciju, za život bogat ljudskim sadržajem, za slobodu vjere i tolerancije, unutar i izvan nacije, tako dobro poantiranih potreba u pozdravnom govoru predsjednika Ive Josipovića u Zračnoj luci Pleso, te za, kako je rekao odmah na početku svojega apostolskog i državničkog pohoda, bratski suživot i toliko potrebnu društvenu solidarnost.

Dvadeset godina neovisnost, želio nam je kazati Papa, zahtijevaju uvjereno svjedočanstvo i smiono zauzimanje u promicanju temeljnih moralnih vrijednosti koje ova, Benediktu toliko 'draga nacija', duguje sebi samoj, Europi i svijetu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još