Hrvatska NEVLADINE UDRUGE O POGLAVLJU 23

12 zahtjeva hrvatskoj Vladi i Europskoj komisiji

  • Autor: I.E.M
  • 26.5.2011 10:35:13
  • 26.5.2011 7:00:00

Ukoliko EK odluči zatvoriti pregovore u poglavlju 23 prvenstveno iz političkih razloga, umjesto da odluku temelji isključivo na objektivnoj procjeni hrvatskih kapaciteta za provedbu reformi u ovom području, nužno je uspostaviti neovisni mehanizam praćenja preuzetih obveza s njihovim učincima na građane kroz cijelo razdoblje ratifikacije i kasnije, tijekom najmanje prve tri godine članstva u EU-u, stoji u Zajedničkom mišljenju petnaestak hrvatskih nevladinih organizacija o napretku Hrvatske u poglavlju 23

Nevladine udruge smatraju da, unatoč određenim pozitivnim pomacima, i dalje postoje problemi u zadovoljenju reformskih ciljeva i mjerila u područjima zaštite ljudskih prava, održivog povratka i procesuiranja ratnih zločina, brojna područja od prioritetne važnosti, dok neke predložene izmjene zakona imaju potencijalno negativne učinke. Kao, primjerice, Zakon o golfu koji bi mogao pogodovati korupciji, pojasnili su. Kad je zakonodavstvo u pitanju, hrvatskoj Vladi također zamjeru jer niz pokrenutih zakonodavnih promjena nije provela uz javnu raspravu i transparentno.

Upravo stoga nevladine udruge smatraju da je u pitanje dovedena održivost i djelotvornost uspostavljenih institucionalnih mehanizama koji bi trebali osigurati poboljšanja u svakodnevnom životu hrvatskih građana. Naročito kad je posrijedi pravna sigurnost i zaštita temeljnih ljudskih prava.

U Zajedničkom mišljenju predstavnici civilnog društva izrazili su zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda u RH. 'Naime, usprkos zatvorenim pregovorima u poglavlju 10, još uvijek postoje veliki problemi u pogledu uređivačke autonomije i uvjeta rada koji bi jamčili slobodu izvještavanja, što predstavlja izuzetno značajan otegotni faktor za javni nadzor nad reformama i stanjem u pravosuđu, te je to dodatni razlog zašto je potreban institucionalizirani monitoring reformi vezanih uz poglavlje 23', pojasnili su.

Uz sve navedene probleme, smatraju da ne bi bilo dobro dalje odgađati pristupanje Hrvatske Europskoj uniji zbog političke stabilnosti Hrvatske i cijelog Zapadnog Balkana. Stoga predlažu da uspostavu neovisnog mehanizma praćenja provedbe preuzetih obveza i njihovih učinaka na građane kroz cijelo razdoblje ratifikacije i kasnije, tijekom najmanje prve tri godine hrvatskog članstva u EU-u. Sustav nadzora, koji predlažu nevladine udruge, trebalo bi precizirati u Ugovoru o pristupanju RH EU-u. Također upozoravaju da je za kontinuitet reformi jednako važno i što skorije određenje datuma zaključenja pregovora te očekivanog datuma primanja RH u članstvo. To je pitanje vjerodostojnosti ne samo Hrvatske, već i institucija Europske unije', istaknuli su.

Zbog gore navedenih razloga skupina nevladinih udruga uputila je 12 zahtjeva hrvatskoj Vladi i Europskoj komisiji radi poduzimanje dodatnih aktivnosti u sklopu pregovaračkog procesa. Smatraju, naime, da će bez opipljive demonstracije istinske i trajne političke volje i odgovornosti, duh i svrha cijelog procesa reformi u hrvatskom pravosuđu biti prokazani kao puko označavanje kućica u mjerilima za zatvaranje pregovora.

1. Brzo i cjelovito objavljivanje svih pregovaračkih, kao i zajedničkih stajališta u svim poglavljima, prije zatvaranja pregovora u poglavlju 23, kao pokazatelj ostvarenja prava na pristup informacijama i Vladinog istinskog interesa za informiranjem građana o sadržaju i obvezama iz pristupnog procesa;

2. Uspostavljanje učinkovitog mehanizma nadzora svih obveza koje proizlaze iz poglavlja 23 unutar hrvatskog Sabora, uz angažman članova parlamentarnih stranaka, akademske zajednice, stručne javnosti i organizacija civilnog društva te uz blisku suradnju sa zastupnicima Europskog parlamenta i stručnjacima EK. Ovaj nadzorni mehanizam trebao bi imati status posebnog izvjestitelja institucijama Europske unije, na polugodišnjoj osnovi, barem tijekom tri godine po završetku pregovora te bi kao takav trebao biti naveden u Ugovoru o pristupanju RH EU-u, uz definiran protokol o suradnji i razmjeni informacija između predstavnika EU-a i domaćeg nadzornog tijela tijekom misije redovne procjene napretka. Predlažu da se ovaj nadzorni mehanizam uspostavi izmjenama mandata i sastava jednoga od dvaju već postojećih saborskih posebnih radnih tijela – Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije ili Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (kao njegov pododbor ili centralno područje praćenja);

3. Hitna i transparentna revizija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, uz puno sudjelovanje pružatelja ovih usluga, stručnjaka i specijaliziranih udruga, radi njegova usklađivanja s mišljenjem Ustavnog suda s ciljem osiguranja punog pristup pravdi najugroženijim skupinama hrvatskih građana izloženih siromaštvu, marginalizaciji i socijalnoj isključenosti;

4. Sadržajne promjene Zakona o pravu na pristup informacijama uspostavljanjem učinkovitog mehanizma testa javnog interesa, uz istodobno usklađivanje Zakona o tajnosti podataka sa Zakonom o pravu na pristup informacijama;

5. Učinkovito sprečavanje sukoba interesa promjenom načina izbora članova te ponavljanjem postupka kandidiranja za članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa;

6. Strože kažnjavanje napada na zviždače, novinare i aktiviste za ljudska prava u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona;

7. Dokazi o stvarnoj provedbi mjera zapošljavanja nacionalnih manjina u 2011. i konkretnim ciljanim zapošljavanjima u naredne dvije godine.


8. Hitne izmjene te usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi kako bi se osiguralo da Vlada preuzme potpunu i isključivu odgovornost za sve naknade štete koje proizlaze iz neriješenih slučajeva neovlaštenog ulaganja u imovinu povratnika.

9. Ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za kupnju stana u državnom vlasništvu bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi, uz izjednačavanje cijena stanova na cijelom teritoriju Hrvatske s cijenama koje su nositelji stanarskog prava platili sredinom '90-ih.


10. Efikasno istraživanje i procesuiranje svih ratnih zločina te politička predanost uspostavljanju Fonda za žrtve ratnih zločina i njihove obitelji.

11. Hitno ukidanje Zakona o igralištima za golf,
s obzirom na njegov korupcijski potencijal, naročito na razini jedinica lokalne samouprave;

12. Stavljanje izvan snage potpune zabrane javnih okupljanja na Trgu Sv. Marka u Zagrebu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju,
kako bi se omogućilo slobodno izražavanje političkih stavova na ključnom javnom prostoru izvanredne simboličke vrijednosti i naslijeđa.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još