Hrvatska ODBOR ZA USTAV:

'Ustavni sud prekoračio je svoje ovlasti'

Saborski Odbor za Ustav raspravljao je danas o izvještaju Ustavnog suda o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava, ustavnih zakona, zakona, propisa i drugih akata, koji je prošli tjedan uzrokovao pravi šou u sabornici, ali u unio konfuziju u javnost koja se pitala koji je tekst Ustava valjan. Prema današnjem zaključku Odbora za Ustav jedini ustavni tekst koji je na snazi je onaj pročišćeni tekst objavljen u Narodnim novinama 9. srpnja 2010, dok je Ustavni sud objavom svoje verzije pročišćenog teksta na web stranicama Ustavnog suda prekoračio svoje ovlasti

Predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks podsjetio je da je Odbor za Ustav na svojoj sjednici 6. srpnja 2010. utvrdio pročišćeni tekst Ustava, koji je u Narodnim novinama objavljen tri dana kasnije. Nadovezao se da je Ustavni sud 23. ožujka utvrdio svoje izvješće o ustavnopravno neprihvatljivim učincima pročišćenih tekstova Ustava i zakona, u kojem upozorava da pri utvrđivanju pročišćenih tekstova Ustava 2010, ali i prethodnih godina nisu poštivana pravila za izradu pročišćenih tekstova.

Zbog toga je Ustavni sud, kazao je Šeks, u svom izvješću donio zaključak da Odbor za Ustav bez odgode mora objaviti novi prošišćeni tekst Ustava, no tako nešto je, smatra predsjednik Odbora, nemoguće.

'Odbor za Ustav to ne može i neće napraviti jer Odbor nema takvo ovlaštenje. Takvo ovlaštenje Odbor za Ustav može dobiti samo od Sabora, ali ne i od Ustavnog suda', kazao je Šeks, podsjetivši da je takvo ovlaštenje Odbor dobio prilikom prošlogodišnjih izmjena Ustava.

Shodno tome, Šeks se osvrnuo i na činjenicu da je uz svoj izvještaj Ustavni sud priložio i svoju verziju pročišćenog teksta Ustava, koja je kasnije objavljena na web stranicama Ustavnog suda.

'Analizom ovlasti Ustavnog suda, ali i izvješća Ustavnog suda, razvidno je da Ustavni sud nema ovlasti ni izrade ni objave pročišćenog teksta Ustava, već je to nadležnost isključivo ustavotvorca i zakonodavca. Ovlast izvješćivanja, što je Ustavni sud napravio, čisto je deklarativne naravi i Ustavni sud Odboru ne može ništa naložiti. Postoji visok stupanj osnovane sumnje da je Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti i da je u pročišćenom tekstu Ustava samovoljno, bez potpore u Ustavu, ispravio tekst Ustava i objavio ga na svojim internetskim stranicama, te time osigurao pravnu nesigurnost ustavno-pravnog poretka', kazao Šeks.

U kritikama Ustavnog suda Šeksu se pridružio i vanjski član Odbora, ustavni stručnjak Branko Smerdel, koji je kazao da mu je akcija Ustavnog suda prilično 'neobjašnjiva'. Citirao je pritom dio izvještaja Ustavnog suda u kojem se kaže da bi 'ispravljanje dosada objavljenih pročišćenih tekstova svih zakona, drugih propisa i općih akata te njihovo ponovno objavljivanje u Narodnim novinama nedvojbeno uzrokovalo ozbiljne poremećaje u praktičnom pravnom životu', te da je iznimka od tog pravila jedino Ustav.

'Ovo ne samo da je prekoračenje ovlasti, nego je to neprihvatljivo i politički opasno, posebno u izbornoj godini', kazao je Smerdel, zapitavši kako to može biti da Ustavni sud više brine o zakonima, nego o Ustavu. Složio se da izvješće Ustavnog suda nema nikakvu obvezujuću ulogu te da je Ustavni sud, ako je već objavio svoju verziju pročišćenog teksta na web stranicama, morao naznačiti da se radi o stručnoj ili radnoj verziji pročišćenog teksta.

Vanjski član Odbora i ustavni stručnjak Robert Podolnjak upozorio je da se Ustavni sud već mjesecima u svojim odlukama poziva na izvorni tekst Ustava, a ne na pročišćeni tekst koji je je u srpnju prošle godine objavljen u Narodnim novinama.

'Ustavni sud se postavio tako da ne priznaje odluke Odbora za Ustav koji je utvrdio pročišćeni tekst. Ustavni sud koristi neki svoj Ustav. To je apsurdna situacija i pravno nedopustiva', kazao je Podolnjak.

Sukladno prijedlogu Smerdela i Podolnjaka, Odbor za Ustav na kraju je donio zaključak kojim se utvrđuje da je jedini valjani i vjerodostojni tekst Ustava onaj pročišćeni tekst koji je u srpnju prošle godine objavljen u Narodnim novinama, dok se u obrazloženju ovog zaključka obvezuje sve da se pri pozivanju na Ustav koriste tim pročišćenim tekstom.

Ovakav zaključak Odbor je donio zahvaljujući glasovima vladajuće koalicije, s obzirom da je SDP ponovno bojkotirao sjednicu jer je jedna od točaka dnevnog reda, koja je kasnije prihvaćena, bilo pristupanje izmjenama Ustava kako bi se Zakon o pravima branitelja proglasio ustavnim zakonom. Taj dio dnevnog reda uzrokovao je i demonstrativni izlazak HNS-ove Vesne Pusić koja se nije složila s prijedlogom Vladimira Šeksa da se donese objedinjeni zaključak i objedinjeno rasprave i pitanja oko Ustavnog suda i ona vezana uz prava hrvatskih branitelja. Od takvog zajedničkog zaključka Šeks je ipak na kraju odustao.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još