Hrvatska BIVŠE ZEMLJIŠTE TŽV-A GREDELJ

Hoće li Zagreb dobiti novi centar ili novu aferu?

Što će biti s atraktivnim zemljištem od čak 130 tisuća kvadratnih metara usred Zagreba, i dalje je neizvjesno. Atraktivna megaparcela, nekoć u vlasništvu TŽV-a Gredelj, sada je u rukama Zagreb Centruma, tvrtke u sklopu ZG holdinga koji ju je za 88 milijuna kupio prije pet godina. Zagreb bi na tom terenu trebao dobiti novi centar, no planovi su veliki, a šanse za njihovu realizaciju izuzetno male

Za one koji još nisu upoznati s novom mogućom aferom velikih razmjera u Zagrebu, evo kratke kronologije: Grad Zagreb je 2006. godine kupio zemljište u vlasništvu TŽV-a Gredelj za 88,2 milijuna eura. Iako je prošlo samo pet godina, gradska i Holdingova kasa tada se zadovoljavajuće punila. Ugovor godinu dana kasnije preuzima Zagrebački holding, a nekretnina postaje vlasništvo Holdingove tvrtke Zagreb Centrum. TŽV Gredelj se preselio na novu lokaciju na Vukomercu te je do 30. lipnja prošle godine trebao u potpunosti napustiti zemljište, no primopredaja se događa tek 15. travnja ove godine.

Lokacija, zaštićena kao ambijentalna vrijednost industrijske baštine, u tom je periodu devastirana, Centrum je na pragu sudske tužbe da bi nadoknadio nastalu štetu, ali i naplatio korištenje lokacije te nekretnina u navedenom razdoblju.

Podsjeća li vas ovo na Varšavsku?


Kako će se iskoristiti ta atraktivna parcela, o tome se lome koplja, no najveći sukobi tek su pred nama. Naime, Goran Krmpotić na današnjem je brifingu novinarima pojasnio 'glavne faze projekta izgradnje novog središta Zagreba'. Ove godine planira se pripremiti javni natječaj za idejna rješenja koji bi trebao biti raspisan 2012. godine.

Nakon toga oko najboljih će se rješenja otvoriti javna rasprava, a svoj bi stav trebali dati prometni stručnjaci, arhitekti, urbanisti…. Što Gradu najviše treba? Puno toga, no Grad neće biti investitor iz već dobro poznatih razloga, čitaj prazne blagajne, stoga će se privatni investitori morati brinuti o interesima građana pa u skladu s tim i graditi pojedine sadržaje. Zlobnike bi to moglo podsjetiti na gradnju podzemne garaže na Cvjetnom trgu u sklopu trgovačko-stambenog kompleksa Cvjetni, koja je, kažu gradski oci, isto tako bila u interesu građana.

Prodati zemljište ili ne?

No za vjerovanje da će do realizacije takvog projekta doći doista treba biti optimist. 'Ove ćemo godine ostvariti takav gubitak da ćemo se smrznuti', priznao je Krmpotić. Tvrtka Zagreb Centrum gotovo da nema prihoda - nešto dobije od najma Željezničkom muzeju, KUD-u Željezničar te repetitora T-Hrvatskog Telekoma i VIP-a postavljenih na zemljištu.

Ove godine minus će biti udeseterostručen jer je Centrum napokon na upravljanje dobio Gredeljevo zemljište, a to znači i račune za struju, vodu… Zasad je minus pokrivao temeljni kapital tvrtke, no Krmpotić tvrdi da će to biti moguće do kraja godine. Zaduženje u 'nekoj od financijskih institucija vrlo je izgledno', kako je rekao direktor Zagreb Centruma.

Stoga je realno da u Holdingu postoji jak pritisak da se 130 tisuća kvadrata jednostavno proda. Krmpotić vjeruje da bi cijena bila zasigurno manja od 88,2 milijuna eura, koliko je dano Gredelju za zemljište. Dodaje da je cijena nekretnina u Zagrebu pala, a treba i spomenutu devastaciju uzeti u obzir.

Uz to, pojašnjava Krmpotić, Holding za prodaju zemljišta ne bi platio porez, jer se on ne plaća na prodaju dionica, a eventualni kupac zapravo bi kupovao dionice Zagreb Centruma.


Zemljište nije cjelovito

Eventualni investitor, ali i vlasnik zemljišta mogli bi se spotaknuti o jednu 'sitnicu'. Naime, bivše Gredeljevo zemljište nije cjelovito, tj. cijeli kompleks nije samo u vlasništvu ZG holdinga, već postoje dijelovi koji su u vlasništvu Hrvatskih željeznica. Parcela je sa sjevera omeđena peronima Glavnog kolodvora, sa zapada Trnjanskom cestom, s južne strane Vukovarskom, a s istočne Strojarskom. 'Većina ljudi za taj blok misli da je sve to Gredelj, no dio je u vlasništvu HŽ-a, tj. države', pojasnio je Krmpotić.

Zemljište u vlasništvu Holdinga nema izlaz na Vukovarsku, a dijelom ima na Trnjansku cestu. Između granice zemljišta i kolosijeka također je jedan koridor HŽ-a. Krmpotić stoga poziva državu koja je vlasnik HŽ-a da prepozna svoj interes u cijeloj priči, jer bi, kako kaže, bilo dobro kada bi 'sve bilo u jednom komadu'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još