Hrvatska POLITIČKI ANALITIČARI

'Za ulazak u EU zaslužni mnogi osim Kosor, pa i onaj u Salzburgu'

Skupljanje političkih bodova na račun ulaska u EU glavna je, zapravo i jedina karta koju premijerka Jadranka Kosor ima, a izbori su blizu. I euroskeptika svaki dan sve je više, pogotovo u HDZ-ovim redovima, pa se postavlja pitanje kome bi mogao škoditi pokoji povratak u prošlost i, za HDZ, definitivno neka bolja vremena. Na to se, naime, svodi ponašanje šefice vladajuće stranke, smatraju politički analitičari

Ništa nije važno osim završetka pregovora s EU, zadnji metri, ponekad centimetri, posljednji sučev zvižduk, puno truda i još više rada, teške odluke i moja vlada, mi smo koncentrirani, a oporba je mogla više – riječi su koje je javnost, osim u posljednjem od intervjua za središnji nedjeljni 'Dnevnik' javne televizije, od Kosor mogla čuti već tko zna koliko puta. Jednako kao i doživjeti HDZ-ovo koketiranje s negdašnjim desnim strujama i najavu povratka Tuđmanovoj Hrvatskoj.

Ima li takvo ponašanje realna uporišta i je li osim ulaska u EU sve u međuvremenu zaista nevažno ili je samo riječ o postavljanju stalka za izbornu sliku, pitali smo političke analitičare Davora Gjenera, Višeslava Raosa i Ivana Grdešića.

Gjenero: HDZ izletima u prošlost nastoji pridobiti euroskeptike

'S obzirom na kapacitete javne uprave i ove vlasti, ako  Hrvatska zaista i konačno završi pregovore s Europskom unijom u lipnju, bit će to uspjeh', smatra politički analitičar Davor Gjenero. 'Ipak, do prije dvije godine u srpnju hrvatski su pregovori bili blokirani, a mnoga poglavlja još neotvorena i nekog je boga u međuvremenu pomaknuto i napravljeno', kaže Gjenero komentirajući navadu premijerke Jadranke Kosor da sve zasluge oko EU pripisuje - isključivo sebi.

Doduše, i on je svjestan toga da 'vlada Jadranke Kosor ni u čemu drugome i nije posebno uspješna, a sada kada je posao oko EU manje-više završen, ne vidi ništa sporno u tome što Kosor', kako to smatra Gjenero, 'prigovara ne oporbi i ne SDP-u, nego samo SDP-ovom šefu Zoranu Milanoviću, jer je činjenica da ga je i međunarodna zajednica morala pozvati na red kako ne bi radio probleme oko pregovora, a i čudno se ponašao na Nacionalnom odboru za praćenje pregovora'.

'Milanović je ipak nešto posve drugo od ozbiljnih ljudi iz oporbe poput HNS-ovke Vesne Pusić ili stranačkog mu kolege Nevena Mimice', upozorava Gjenero, pritom, čini se, zaboravljajući da je Kosor i za oporbu u cjelini kazala da je mogla učiniti više. No za Gjenera se tu radi o 'vaganju riječi koje nisu odmjereno izgovorene', a kad su u pitanju i neke druge stvari u državi, jer ne vrti se baš sve oko EU, 'ne čini mu se pametnim sada antagonizirati odnose kad već postoji dovoljno problema s euroskepticima'.

Upravo da bi izbjegla taj antagonizam s vlastitim biračima u predizborno vrijeme, Kosor i HDZ imali su opet 'izlete u prošlost'. Naime, tako Gjenero doživljava, primjerice, subotnje ljubljenje Kosor s Ljubom Ćesićem Rojsom na Mirogoju i riječi Kosoričina ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka koji je, tijekom govora na Bleiburškom polju, okupljenima rekao da će afirmirati tuđmanovsku Hrvatsku.

'Uvijek u predizbornom razdoblju postoje manifestne i latentne poruke, a ovo su manifestne poruke jer si Kosor očito nije našla neko alternativno političko lovište i mora sačuvati tradicionalne HDZ-ove glasove, pa je sve to predizborni folklor te će takav i ostati sve dok se ne odrazi i na Vladinu politiku, ako se odrazi, ali ovo je ipak samo nevažni dio predizborne politike', zaključuje Gjenero.

Raos: Kosor u shizofrenoj situaciji


Da je riječ o skupljanju političkih bodova pred izbore, smatra i politički analitičar Višeslav Raos, koji podsjeća da se bliže izbori pa HDZ barata onime što ima, a to je s jedne strane Europa, a s druge prošlost, da ne bi došlo do mrvljenja biračkoga tijela.

'Međutim, a i s obzirom na Kosoričine najave o mladim snagama i novim ljudima, ne znači to da će ljudi poput Rojsa biti na listama, to bi stvarno bilo čudno', kaže Raos, priznajući da svakako jest riječ o shizofrenoj situaciji, pogotovo uslijed svih hoće-neće događaja oko ulaska u EU, ovog ili onog datuma.

Što se pak tiče Kosoričinih napada na oporbu, Raos upozorava da je iz njihove perspektive vjerojatno užasno to da HDZ-ova vlada završi pregovore dok je ipak 'za HDZ puno toga na kocki i panika je tu, jer je HDZ-ova vlada ta koja nakon svih tih godina treba konačno i dovršiti posao o kojemu stalno govori'.

'Istovremeno, Kosor, naravno, sebi želi pripisati sve zasluge s obzirom na to da je ona ta koja je došla na kraju, ali ogroman je to proces transformacije države za koju su zaslužni mnogi osim nje, pa čak i, unatoč svemu, i onaj koji danas sjedi tamo u Salzburgu', zaključuje Raos.

Grdešić: Kosoričina vlada najgora je do sada

Način na koji se Kosor kiti tuđim perjem nimalo ne čudi ni profesora Fakulteta političkih znanosti Ivana Grdešića, koji podsjeća da je 'Kosoričina vlada – vlada jedne jedine teme, i to je EU, jer za ništa drugo ni nema ni snage, ni talenta, niti kapaciteta'. S obzirom na to, jasno je da su sve druge stvari stavljene po strani, no 'premda EU jest važna tema, nije i najvažnija, što je s gospodarstvom', podsjeća Grdešić objašnjavajući da 'Kosor igra na tu jedinu kartu koju ima, ali to tako ide od početka pregovora; naime, umjesto da smo riješili probleme i zbog sebe ušli u EU, mi želimo ući u EU kako bismo riješili probleme, dakle, sve radimo obrnuto'.

'Vlada sebe uvjerava da će sve biti u redu i nas želi uvjeriti u to da će sve biti u redu, a ja kao građanin želim da riješimo stvari i da uđemo u EU makar to učinila i ova najnesposobnija i najlošija vlada koju je Hrvatska ikada imala, ali da smo to barem učinili na drukčiji način', priželjkuje Grdešić.

Što se tiče HDZ-ova desničarenja, i on smatra da je 'riječ o skupljanju bodova premda su na djelu suprotstavljene poruke koje Kosor upućuje različitim dijelovima izbornoga tijela, a to pokazuje da ona ne provodi konzistentnu politiku svoje stranke kad je u pitanju ideologija, nego nastoji privući što veći broj glasača'. 'No to bi joj se, kao i svakoj drugoj stranci koja misli da može obuhvatiti sve, a ne može, moglo obiti o glavu', upozorava Grdešić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još