Hrvatska SVE ZBOG SAMOGLASNIKA

Zašto hrvatsko dijete razumije više od danskog?

Petnaestomjesečno hrvatsko dijete razumije približno 150 riječi, dok njegov danski vršnjak razumije u prosjeku samo 84, objavljeno je u internetskom izdanju lista Copenhagen Posta

To nije zato što su danska djeca glupa, ili zato što su hrvatska genijalna, nego je problem u tome što danski jezik ima previše samoglasnika, izjavila je Dorthe Bleses, lingvistica u Centru za jezik djece na Sveučilištu Syddansku.

‘Broj samoglasnika ima veliku važnost kada je u pitanju težina učenja jezika. Puno samoglasnika čini jezik teškim’, kazala je Bleses.

Danski jezik ima devet samoglasnika, dok ih je u hrvatskom pet. Međutim, problem još većim čini podatak da danski jezik zapravo ima čak 40 samoglasničkih glasova, kaže Bleses, koji ovise o položaju samoglasnika u riječima. A da stvar bude još gora, odrasli Danci često ‘gutaju’ preostale suglasnike. I dok je danski izgovor stoga jako zabavan turistima ili ostalim Skandinavcima, djeci je jako težak za učenje.

Bleses je istraživala kako djeca iz sedam različitih kultura usvaja materinski jezik. Od tih sedam jezika - danskog, švedskog, nizozemskog, francuskog, američkog engleskog, hrvatskog i galješkog - pokazalo se da je djeci najteže naučiti danski.

Ona je otkrila da broj samoglasničkih glasova u nekom jeziku određuje ne samo to koliko riječi razumije 15-mjesečno dijete, nego i broj riječi koje dijete može govoriti i koristiti. U skladu s tim, lingvistica je zaključila da danska djeca imaju manje rječnike od djece koja govore na ostalih šest jezika.

‘Međutim, razlika između hrvatskog i danskog djeteta kasnije se gubi. Kada dansko dijete krene u treći ili četvrti razred uspjeva razbiti linvistički kod i tada druge stvari određuju hoće li dijete dobro učiti’, kazala je Bleses.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još