Hrvatska BANAC O KOMUNISTIČKIM ZLOČINIMA

'Josip Broz Superstar ostaje na trgu'

Treba popisati žrtve komunizma inače će iza nas ostati 'crna rupa' povijesnog pamćenja, upozorio je politolog i pravnik Neven Šimac na današnjem znanstvenom skupu 'Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj', koji je u organizaciji Matice hrvatske okupio osamnaest povjesničara, demografa, pravnika i politologa

Šimac smatra da na području osude komunističkih zločina, za razliku od nacističkih i fašističkih zločina, nije došlo ni do istine ni do pravde. 'U Hrvatskoj bi trebalo otvoriti arhive, u njih vratiti ono što je ukradeno te iznijeti povijesnu bilancu', rekao je. Ocijenio je kako je ove godine bila zadnja prilika da se dozna stvaran broj žrtava komunizma u Hrvatskoj, a to se izbjeglo učiniti.

'To se nije htjelo učiniti i iza nas će ostati 'crna rupa' pamćenja, jer će ih jedni nijekati, a drugi preuveličavati', rekao je. Drži da je komunizam 'šaptom pao' samo u Europi, ali nije 'šaptom pao' u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Po njegovim riječima Europa nije vidljivo pridonijela urušavanju komunizma, a njegovu uništavanju više je pridonio SAD. Drugi uzroci pada komunizma, rekao je Šimac, bili su istrošenost ideje, zamor 'vjernika', sustavni karijerizam, gospodarska neučinkovitost, velika korupcija i sl.

Povjesničar Ivo Banac rekao je da i danas, nakon dva desetljeća pluralizma, komunizam još provodi terminološku hegemoniju u hrvatskoj javnosti.

'Raspravlja se je li se dopušteno koristiti terminom 'komunizam', kad svi znamo da povijesno još nismo ušli u besklasno društvo te je norma čedan izraz 'socijalizam', rekao je. Uz to, u finim krugovima govori se o Narodno-oslobodilačkom pokretu, nipošto o partizanskoj gerili. Napomenuvši kako 'Josip Broz Superstar ostaje na trgu', Banac je rekao da još nije politički korektno tražiti procesuiranje komunističkih zločina, pa ni zanovijetati glede iskapanja masovnih grobnica žrtava komunizma.

Govoreći o ulozi represije i progonu u procesu izgradnje jugoslavenske države i društva od 1944. do 1946., povjesničar Michael Portmann istaknuo je kako su, po podatcima koje je prikupila Jugoslavenska vojska, njezini vojnici ubili više od 90.000 neprijatelja od 20. travnja do 15. svibnja 1945.

'Teško je procijeniti koliko su te brojke pouzdane, ali nema sumnje da 'učinkovitost' Jugoslavenske vojske nije bila nikad smrtonosnija nego u tim danima osvete i mržnje', rekao je Portmann.

Politolog Jure Vujić je, osvrnuvši se na intelektualne izvore komunizma, rekao da je ta ideologija funkcionirala kao sekularizirana crkva. Smatra da je kult ličnosti Josipa Broza Tita bio istovjetan kultu ličnosti Josifa Visarionoviča Staljina i funkcionirao je kao ideološki 'opijum za mase'.

Popodne sudionici raspravljaju o komunističkim zločinima u Hercegovini od 1944. do 1951., komunističkom teroru u Vukovaru u travnju 1945., suđenju profesorima i bogoslovima Đakovačke bogoslovije 1959./60., doprinosu 'Glasa Koncila' u borbi za oslobađanje od komunizma i sl.

Organizator će, kako je rečeno, kad bude usklađena, objaviti izjavu sa zaključcima i prijedlozima te zbornik radova sa skupa.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još