Hrvatska REAKCIJE NA PRIJEDLOG SDP-A

Zaštita okoliša mora u jedinstveno ministarstvo

Nadležnosti u problematici okoliša u Hrvatskoj podijeljene su na gotovo trećinu Vladinih ministarstava. Šume i vode u 'regionalnom razvoju', more zajedno s prometom i infrastrukturom, okoliš s graditeljstvom, a zaštita prirode ni ne spominje se u nazivu Ministarstva kulture kojem pripada. Nejedinstvenost okolišnog resora, a s druge strane nizanje ekoloških pitanja i interesa javnosti, oporbeni SDP namjerava upotrijebiti kao povod za reformu dijela Vlade, pobijedi li, naravno, na izborima

Plan socijaldemokrata za novo Ministarstvo okoliša, prirode i prostora u ponedjeljak je predstavila SDP-ova saborska zastupnica Mirela Holy, a sudeći prema prvim reakcija tportalu o tom konceptu ima mnogo stavova i kod nezavisnih stručnjaka Holy smatra da se politika zaštita prirode i okoliša treba povezivati s drugim društvenim pitanjima, a svoj plan naziva 'crveno-zelenim modelom zaštite prirode'.

Iz sadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša izbacila bi upravu za graditeljstvo, koju smatra prikladnijom za povezivanje s privrednim ministarstvima. Kako je rekla u intervjuu za magazin za okoliš Alert, u novom ministarstvu trebale bi biti uprave - za zaštitu okoliša i prirodnih dobara, za zaštitu prirode, za održivi razvoj, za prostorno uređenje i planiranje te za opću politiku zaštite okoliša i međunarodnu suradnju.

Politički analitičar Srđan Dvornik, suradnik zelene zaklade Heinrich Boell, smatra da takav koncept ima smisla, ali da je najbitnije da zaštita okoliša kao najvrednijeg dobra ima prednost pred njegovim iskorištavanjem.

'Odavno je trebalo bolje postaviti odnos zaštite okoliša i graditeljstva, kao što je i zaštita prirode trebala ostati pod istim krovom sa zaštitom cjelokupnog okoliša. Ne radi se o jednostavnom odvajanju, jer graditeljstvo - koje značajno intervenira u prostor - zadire i u pitanja okoliša. Dakle, te se dvije funkcije preklapaju, ali su poprište sukoba interesa. U odlučivanju o prostoru i njegovoj upotrebi nužno se sudaraju interesi investitora, i javnih i privatnih, s jedne, i potrebama za zaštitom okoliša s druge strane.

Zna se tko je tu slabiji, a tko jači, pa upravo stoga - radi bolje zaštite okoliša - treba osigurati primat zaštite okoliša u prostornom planiranju. Prema tome, institucionalni aranžman koji predlaže SDP pruža dobru mogućnost, a Mirela Holy je sigurno jedna od najkompetentnijih osoba na tom području, ali treba biti jasno iskazana obaveza da se zaštiti okoliša osigura prvenstvo.', rekao je Dvornik.

Novinarka i komentatorica nezavisnog online magazina H-alter Marina Kelava u svojim člancima iznijela je niz primjera u kojima zaštita okoliša gubi bitku sa zahtjevima kapitala, posebno građevinskog i, izvorno hrvatsko, golferskim ulagačima. Smatra da ministarstvo, sustav zaštite okoliša, valja reformirati, ali upozorava i da ne treba hladno vjerovati predizbornim obećanjima.

'Predizbornim obećanjima ne vjerujem previše. Na lokalnoj razini, gdje SDP ima vlast, događaju se slične stvari kao i u ostatku države. Na primjer, u tijeku je donošenje prostornog plana Primorsko-goranske županije gdje je ucrtana turistička gradnja velikih razmjera uz sam rub Nacionalnog parka Risnjak', naglašava Kelava.

Postojeći je sustav smišljen, tvrdi Kelava, kako bi se pitanje zaštite bilo čega marginaliziralo s ciljem da se smanje prepreke grabežu za resursima. Kao novinarka suočava se s informacijskom blokadom u institucijama koje bi trebale biti otvorene medijima.

'Sustav jest neophodno reformirati počevši od odvajanja ove neprirodne veze graditeljstva i okoliša te spajanjem zaštite okoliša i prirode.

Međutim, osim problema s organizacijom, u Hrvatskoj se građanima često uskraćuje i ustavom zagarantirano pravo na pristup informacijama, a dok je moguće građanima uskraćivati informacije mislim da će svaki sustav biti zloupotrebljavan. Podsjetimo se da se Hrvatska potpisivanjem Aarhuške konvencije još i posebno obvezala na omogućavanje građanima pristupa informacijama o okolišu', ističe Kelava.

Trebat će mnogo truda da bi se od odobravanja beskompromisnog iskorištavanja okoliša prešlo na njegovu racionalnu zaštitu, a time i logičnu raspodjelu po vladinim resorima, smatra Ljiljanka Mitoš-Svoboda iz Press centra za okoliš. Upozorava da će se oko tih promjena voditi još mnogo rasprava.

'Novi zeleno-crveni program odličan je i neophodno potreban način brige i upravljanja prirodnim dobrima i okolišem, jer zaštita prirode jest primarni proces.

Zato podupirem uspostavljanje jedinstvenog ministarstva zaštite okoliša, prirode i prostora, financiranje kroz eko takse koje trenutno ubire Fond za zaštitu okoliša, osnivanje jedinstvene parkovne agencije, koja će ujednačiti kriterije za upravljanje,financiranje, rad i zapošljavanje u parkovima prirode, te svojevrsnu 'centralizaciju' i uvođenje reda i discipline unutar inspektorskih službi. No, bez obzira na izbore i poslijeizborne političke premještaljke za usvajanje ovog crveno-zelenog programa treba snažno lobirati', ustvrdila je Mitoš-Svoboda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još