Hrvatska TKO PIJE, A TKO PLAĆA?

Zbog vode u bocama tuže se Središnji ured i Komisija za javne nabave

Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije raspravljalo je o antikorupcijskim mjerama provedenim u Upravi za sustav javne nabavi pri Ministarstvu gospodarstva, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave te novoosnovanom Uredu za središnju javnu nabavu. Iako se u prosjeku godišnje kroz javne nabave izvrti 40 milijardi kuna, prošle je godine ta brojka pala na 20 milijardi kuna. Kako kažu u ministarstvu gospodarstva, razlog je recesija

Od 109 nadzora u postupcima javne nabave, koliko ih je prošle godine odradila Uprava za sustav javne nabave, čak ih je 18 rezultiralo optužnim prijedlogom za prekršajni postupak. 'U većini slučajeva tijela koja su provodila javnu nabavu nisu postupke provodila prema zakonu ili su provodila direktnom pogodbom ili su u procesu napravili pogrešku', kazao je državni tajnik Robert Markt. Iako nije specificirao o kojim se tijelima radi, a ona mogu biti na državnom ili lokalnom nivou, Markt je kazao kako većina takvih postupaka traje oko dvije godine te da će se tek 2012. znati koliko je od tih 18 i prekršajno gonjeno.

Predsjednik Vijeća Željko Jovanović u uvodnom dijelu spomenuo je kako se prosječno godišnje kroz javne nabave okrene 40 milijardi kuna, zanimljiv je bio podatak koji je iznio Markt kako je prošle godine kroz postupke javne nabave prošlo samo 20 milijardi kuna. 'To je značajno smanjenje nego 2009. godine, po čemu vidimo da nas je gospodarska kriza dobro potresla', kazao je Markt.

No taj podatak ipak je malo zabrinuo Jovanovića, pogotovo kada se u kontekst uzme i vrijednost žalbi koje su podnesene Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. 'Ako je vrijednost javnih nabava bila 20 milijardi kuna, a vrijednost postupaka na koje su podnesene žalbe 12 milijardi kuna, onda ispada da se čak na 60 posto postupaka javnih nabava netko žalio. To je zabrinjavajući i upozoravajući podatak', rekao je Jovanović.

S njim se nije složila potpredsjednica Vijeća HDZ-ova Ana Lovrin poručivši da ti podaci nisu nikakav pokazatelj. 'Nemamo brojku okončanih postupaka. Naime, imamo podatak da je manje od 50 posto žalbi usvojeno. S druge strane, koliko vidimo iz podataka na neko tijelo je možda bilo i 10 žalbi, ali ni jedna nije usvojena što znači da je to tijelo sve napravilo po zakonu', kazala je Lovrin.

HDZ-ovka se, doduše, ipak malo začudila porastom žalbi. Prema podacima Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave broj žalbi je 2010. u odnosu na 2009. skočio za čak 35 posto, odnosno sa 1.422 na 1.919 žalbi, a za usporedbu 2004. bilo ih je 761.

'Državna komisija ne ocjenjuje radi li se pri nepravilnostima u postupcima javne nabave o neznanju ili namjeri, ali obavještavamo USKOK, DORH ili Agenciju za tržišno natjecanje. Od 1.919 žalbi u prošloj godini, oko desetak predmeta poslano je DORH-u ili USKOK-u', kazala je predsjednica Komisije Vlasta Pavličević dodavši da se žalbe uglavnom odnose na favoriziranje pojedinog ponuditelja, nezakonitost dokumentacije, nepoštivanje posebnih propisa ako je u postupku potrebna licenca, itd.

Iako se Komisija već godinama bavi postupcima javne nabave, prošle se godine svojom odlukom zamjerila u Uredu za središnju javnu nabavu, koji je u funkciji od početka 2010. Naime, Komisija je u dva postupka javne nabave Uredu za središnju javnu nabavu, koji nabavlja opremu i dobra za ministarstva i Vladu, naredila ponavljanje postupaka. 'S time da smo u postupku nabave vode u bocama tužili Komisiju Upravnom sudu jer se ne slažemo s njezinim pravnim stajalištem', kazao je predstojnik Ureda za središnju javnu nabavu Dražen Ivanušec.

Ured za središnju državnu nabavu jedino je tijelo koje je danas predstavljalo svoj izvještaj pred Vijećem, a koje nema regulatornu ili nadzornu ulogu, već je samo jedan od naručitelja u postupcima javne nabave. Iako funkcionira tek od početka 2010. Ured je već proveo 12 postupaka nabave za ministarstva, Vladu ili Vladine urede. Tako je 2010. nabavljao električnu energiju, gorivo, automobile (bilo da se radi o MUP-ovim presretačima ili službenim automobilima), cvijeće za protokolarne događaje, gorivo, i to sve u iznosu od milijardu i 211 milijuna kuna. U većini slučajeva Ured je sve odradio zakonito, no u nekoliko primjera u tijeku je žalbeni postupak, pa tako i za telekomunikacijske usluge.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još