Hrvatska BORBA PROTIV KORUPCIJE

Veleposlanstvo SAD-a plješće vladi RH na naporima

Hrvatska je vlada u protekle dvije godine poduzela znatne napore u borbi protiv korupcije i Sjedinjene Države to pozdravljaju, istaklo je američko veleposlanstvo u Zagrebu u priopćenju upućenom Hini, vezano uz vijest hrvatske novinske agencije o godišnjem izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava.

"Hrvatska se, baš kao i SAD i mnoge druge zemlje, suočava s problemom korupcije, ali mi smo prepoznali značajne korake koje je hrvatska vlada poduzela u posljednje dvije godine u donošenju propisa koji omogućuju učinkovitiji kazneni progon slučajeva korupcije, što je dovelo do istraga i uhićenja dužnosnika čak i na najvišim razinama", kaže se u priopćenju ureda glasnogovornika veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj.

"Mi plješćemo vladi Republike Hrvatske na tim iznimnim naporima", ističe američko veleposlanstvo.

Samo izvješće State Departmenta, od 38 stranica posvećenih stanju ljudskih prava u Hrvatskoj na tri govori o korupciji, navodeći kako zakoni predviđaju kazne za dužnosničku korupciju, međutim, "vlada ih ne provodi uvijek djelotvorno, a korupcija ostaje ozbiljan problem".

Također se napominje kako je USKOK izvijestio da je tijekom 2010. godine, "137 osoba optuženo za korupciju u usporedbi sa 160 godinu ranije, te da je dovršeno više predmeta protiv visokih vladinih dužnosnika, sveučilišnih profesora, sudaca, javnih službenika i drugih profesionalaca".

State Department nabraja i najistaknutije antikorupcijske slučajeve u Hrvatskoj 2010., od uhićenja bivšeg premijera Ive Sanadera, presude bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću, zatim presude bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, preko uhićenja šefa carine Mladena Barišića, do sudskih postupaka u slučajevima "Maestro", "Index" i drugih.

Neposredan povod reakcije američkog veleposlanstva na vijest Hine o izvješću State Departmenta, bio je citat u kojem je stajalo da: "Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlasti, a vlada je u vezi s institucijama, prvenstveno (u području) zdravstvene zaštite, sveučilišta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih poduzeća, često u središtu korupcijskih slučajeva".

U ispravljenoj vijesti koju je u subotu objavila Hina, stoji da: "Slučajevi korupcije zadiru u gotovo sve slojeve društva, gospodarstva i vlade s nizom institucija, prvenstveno (u području) zdravstvene zaštite, sveučilišta, pravosuđa te javnog sektora i komercijalnih poduzeća, često u središtu korupcijskih slučajeva".

"Lingvistička razlika", kako je potreba za ispravkom obrazložena iz ureda glasnogovornika, vezana je uz uporabu termina "nexus" u izvorniku, koji se prevodi kao veza i kao lanac, niz, a u hrvatskom jeziku se, u pravnoj terminologiji, često rabi kao "uzročna veza" (kauzalni neksus).

"U svojoj prvotnoj vijesti, Hina je citirala izvještaj kao da kaže kako je hrvatska vlada često u središtu slučajeva korupcije u Hrvatskoj. To nije točan citat. Jasno je kako se ne kaže da je vlada u središtu korupcije. Ono što se kaže je da slučajevi korupcije u Hrvatskoj često u svom središtu imaju institucije kao što su zdravstvo, sveučilišta, pravosuđe i javni sektor, te komercijalna poduzeća", ističe se u priopćenju američkog veleposlanstva.

Veleposlanstvo također objašnjava kako je odjeljak o Hrvatskoj sastavljen kao rezultat "široke interakcije s obje vlade i čelnicima civilnog društva diljem zemlje", te da ono uključuje područja u kojima je potrebno poboljšanje, ali ukazuje i na područja u kojima je vlada napravila značajan napredak.

Ocjenjuje se kako u hrvatskome društvu postoji "zdrava rasprava" o tome kako se učinkovito nositi s tim izazovima, "jednako kao što i SAD i druge zemlje rade na poboljšanju vlastitih društava".

Izvješće, koje State Department svake godine podnosi Kongresu, pokriva stanje ljudskih prava u 194 zemlje i teritorija u svijetu, ali ne razmatra stanje u SAD-u.

Američko veleposlanstvo pak ističe kako je u SAD-u upravo završen šestomjesečni proces preispitivanja napretka u pitanjima vezanim uz poštivanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na nacionalnom planu, u okviru članstva SAD-a u Vijeću za ljudska prava UN-a.

Veleposlanstvo također napominje kako se izvješće mora tumačiti u globalnom kontekstu, te da SAD vidi Hrvatsku kao dio zajednice država koje dijele iste vrijednosti demokracije zajedničke svim članicama NATO-a, te kao zemlju u završnoj fazi pristupanja Europskoj uniji.

"U zrelim i pozitivnim odnosima kao što su oni između Hrvatske i SAD-a, sposobni smo raspravljati o izazovima navedenim u izvješću o ljudskim pravima, jednako kao što to radimo i s drugim članicama EU-a i NATO-a", zaključuje američko veleposlanstvo.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još