Hrvatska JOŠ JEDAN ŠLAMPERAJ VLADAJUĆIH

Ustavni sud ukinuo dio Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći

Ustavni sud ukinuo je danas dio Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, među kojima su i mjerila za njeno dobivanje.

Postupak za ocjenu suglasnosti cijelog Zakona s Ustavom podnijela je Hrvatska odvjetnička komora (HOK), no Ustavni je sud ukinuo tek pet zakonskih članaka ili nekih njihovih stavaka. Sporne odredbe na snazi će biti do 15. srpnja, do kada bi ih zakonodavac trebao doraditi.

Uz mjerila za dobivanje besplatne pravne pomoći ukinute su i odredbe koje određuju krug korisnika, reguliraju raspodjelu sredstava za besplatnu pravnu pomoć i određuju slučajeve u kojima ju odvjetnici mogu uskratiti. Također ukinuta je i odredba koja propisuje da se troškovi besplatne pravne pomoći vraćaju u državni proračun ukoliko korisnik dobije sudski spor.

Ustavni sudac Davor Krapac koji je potpisao odluku, istaknuo je kako je pitanje besplatne pravne pomoći vrlo osjetljivo, posebno u doba gospodarske krize.

'Zakonodavac ga mora regulirati, ali ne zbog formalne i birokratske želje za zatvaranjem poglavlja 23. u pregovorima s EU već svjestan svih otvorenih pitanja', kazao je Krapac. Dodao je i kako cijena pravne pomoći ne smije biti zapreka ostvarivanja prava hrvatskih građana.

Krapac je kazao da je u osporenim odredbama pogrešno što su u suprotnosti s pravnim načelom preciznosti i određenosti pravnih normi.

Načelo preciznosti određuje da norma bude dostupna adresantima i za njih predvidiva kako bi mogli ostvariti svoja prava, zbog čega dovodi u pitanje samu svrhu obveze pružanja besplatne pravne pomoći i tako ne udovoljava ustavnim zahtjevima o pravnoj sigurnosti i vladavini prava, navodi se u obrazloženju.

Ustavni je sud primijetio da su tipični korisnici besplatne pravne pomoći osobe iz ruralnih područja u kojima u pravilu živi starija populacija bez nužnih sredstava za život. Iako ne mogu privređivati oni često ne mogu tražiti da im država plaća sudske sporove jer žive u kućama većima od propisanih kriterija.

Ministarstvo pravosuđa odredilo je da besplatnu pravnu pomoć mogu tražiti samo osobe koje žive u manje od 35 metara četvornih, odnosno 10 dodatnih četvornih metara po svakom članu domaćinstva.

Ustavni su suci zauzeli stajalište da Ministarstvo nije dobro rastumačilo ni kriterije u vezi s prihodom po članu kućanstva.

'Polazeći od činjenice da u Republici Hrvatskoj postoji znatno niža razina standarda i BDP-a po glavi stanovnika Ustavni sud ocjenjuje izvjesnim da mjerila iz Zakona i tumačenje Ministarstva ostavljaju nezaštićenim dio socijalno ugroženih slojeva kojima je pravna pomoć često nužna kako bi ostvarili pravo na socijalnu i drugu državnu pomoć ili pomoć jedinica lokalne samouprave', navodi se u obrazloženju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još