Hrvatska (BE)SMISAO NOVOG ZAKONA

Vladin fušerski udar na rad u fušu

'Društvo u kojem prijatelji koji su registrirani za obavljanje određenih poslova neće smjeti pomagati svojim prijateljima, a da to ne naplate, nikako ne može biti temelj socijalne države kakva je Republika Hrvatska po svom ustavnom uređenju. Bez obzira na to što neke zemlje takve sustave imaju uređene, za Hrvatsku je u ovom trenutku njezine gospodarske i socijalne zbilje neprihvatljivo da, primjerice, osoba koja ima registriran obrt za servisiranje kućanskih aparata ne može besplatno popraviti prijatelju hladnjak ili stroj za pranje rublja. Takva vrsta ispomoći ili uzajamne prijateljske pomoći ‘rad za rad’ u ovim teškim vremenima jedan je od temelja preživljavanja u Hrvatskoj. I tradicionalno je tako. To baštinimo još od generacija prije nas', kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, komentirajući Nacrt prijedloga zakona o zabrani i sprečavanju neregistrirane djelatnosti

Ministarstvo rada i poduzetništva objavilo ga je u veljači, s preporukom o hitnom donošenju zbog teških posljedica rada na crno i neuspješne borbe sa sivom ekonomijom. Čekajući saborsku proceduru, već je pokrenuo tsunami kritika. One uglavnom govore da je država u ratu protiv sive ekonomije, kao strategije za povećanje neto osobnog dohotka na teret zajednice kao cjeline, krenula na najslabije, one koji takvim radom krpaju promašaje te iste države i osiguravaju si preživljavanje. Jednostavno rečeno, fušerski se udarilo po radu u fušu.

Inspektori mogu zapečatiti objekt

'Ovakvim prijedlogom gotovo neće biti ni taknuti veliki igrači, nego upravo oni koji su zbog nemogućnosti ostvarivanja svog ustavnog prava na rad, kao i prava na plaću dostatnu za pristojan život, u nuždi prisiljeni tražiti dodatne načine preživljavanja (pomoć u kući, glačanje rublja, pranje stuba u zgradama i sl). Krenulo se odozdo prema gore, umjesto obratno', tvrdi Krešimir Sever.

Zasigurno je većini Hrvata nezamislivo da im susjed ili dalji rođak zidar ili tesar neće smjeti pomoći pri gradnji kuće ako mu je to registrirana djelatnost, da se neće moći bez računa šišati u stanu susjede frizerke, da će zbog hladnjaka u kvaru morati zvati servis, a majstor je u susjednom stanu i rado bi mu ga besplatno popravio...

Prijedlog zakona fokusira se na najznačajniji oblik prisutan u našem gospodarstvu, a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti, tj. bez upisa u registar trgovačkog suda, obrtni ili drugi odgovarajući registar, odnosno bez prijave poreznim tijelima. Takvo obavljanje djelatnosti onemogućava provedbu nadzora i poduzimanje mjera. Najzastupljenije je područje uslužnih djelatnosti – mehaničarske usluge raznih vrsta, frizerske, usluge popravaka kućanskih aparata, ilegalni catering, građevinarstvo... koje nije regulirano posebnim propisima', objašnjeno je u Nacrtu. Po njemu, inspektori će imati ovlasti trenutačnog pečaćenja objekata, uređaja i opreme koji su korišteni, i to bez rješenja u pisanom obliku. Predviđene su kazne od 3000 do 50.000 kuna, a moći će se oduzeti dobit stečena takvim radom te korišteni predmeti. Sankcionirat će se i oni koji objavljuju oglase za obavljanje neregistriranog rada koji uključuju ponudu roba ili usluga. Oglašivači moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizičke osobe. OIB će morati dati iznajmljivači stanova, oni koji nude usluge čišćenja, čuvanja djece...

Iako su gospodarstvenici tražili sankcioniranje za sve koji koriste ili kupuju usluge nelegalnih poduzetnika, ta odredba nije ušla u prijedlog zakona.

U Nezavisnim hrvatskim sindikatima raspravljalo se unutar struke o Nacrtu prijedloga zakona. Već njegov predloženi naziv još je jedan pokazatelj apsurda našeg zakonodavstva. Naime, objašnjava Sever, i po sadašnjim zakonima neregistrirana djelatnost ne smije se obavljati. Isto tako, prijedlog određuje i notorne činjenice kao što su definiranje aktivnosti koje se smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti. Propisima koji su na snazi uređene su pretpostavke koje je potrebno ispuniti kako bi se pojedina pravna ili fizička osoba bavila određenim poslovima – Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o obrtu, Zakonom o odvjetništvu… Suzbijanjem nelegalnog gospodarstva ojačalo bi se gospodarstvo u cjelini i to je nužno učiniti u što većoj mjeri. Možda bi bolja rješenja bila da se odlučilo ojačati postojeće zakone i institucije, kao i pokazati političku volju za provođenjem postojećih zakona i propisa, a onda u nekom drugom redu krenulo rješavati pitanja kojih se dotiče ovaj prijedlog zakona.

Prema Nacrtu ne smatraju se obavljanjem neregistrirane djelatnosti rad za vlastite potrebe, rodbinska i susjedska pomoć, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća te 'volontiranje sukladno posebnom propisu'. Postoje ograničenja. Rodbinska pomoć obuhvaća srodnike u uspravnoj (ravnoj) liniji, kao i srodnike tih osoba u pobočnoj liniji, zaključno do četvrtog stupnja.

Susjedska je pomoć obavljanje poslova među susjedima, kada između njih postoji određena blizina prebivanja, pod uvjetima da nema sklopljenog ugovora, da se rad obavlja bez plaćanja ili druge materijalne koristi, neredovito i neopetovano, da rad ne obavlja pravna ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost te da se ne obavlja kao odgovor na objavljeni oglas, odnosno narudžbu.

'Kao prijedlog mogućih mjera u tom cilju ponovno izdvajamo nužnost poboljšanja koordinacije između ministarstava te imenovanja odgovornih osoba – koordinatora i uvođenje telefonskog servisa na usluzi građanima putem kojega bi mogli i anonimno prijavljivati slučajeve iz sivog gospodarstva', veli Krešimir Sever.

Samo jedan krak hobotnice

Ponovno predlažemo uvođenje tzv. vaučera, po uzoru na belgijski primjer, čime bi se dio neslužbenog gospodarstva prebacio u legalne okvire. Građani bi kupnjom vaučera platili poreze i radne sate ponuđaču usluga, a zatim bi ponuđač usluga njegovim unovčenjem ostvario naknadu za obavljene usluge. Mnogi bi poslovi na taj način postali transparentni, čime bi se smanjio obujam sive ekonomije u RH. Građani bi mogli birati ponuđače usluga u koje se može imati povjerenja i koji ne bi mogli netragom nestati nakon obavljene usluge, pri čemu je važna i njihova dostupnost za moguće reklamacije, ali i postojanje mogućnosti jamstvenog roka za izvedene radove.

Negativni razmjeri sive ekonomije i njezine posljedice za društvo iznimno su veliki. Iako ne postoji njezina jedinstvena definicija, jedinstveno je stajalište da joj treba stati na kraj. Nedavno istraživanje Svjetske banke pokazalo je da siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi čak 35 posto BDP-a.

No, neregistrirane djelatnosti samo su jedan krak te hobotnice. Drugi su ilegalno te neprijavljeno i neformalno gospodarstvo. I autori Nacrta kažu da su sustavna istraživanja te negativne pojave u Hrvatskoj izostala, a rezultati su pokazali nepodudarnost.

Slovenci neće Zakon o malom delu

Zasad je teško prognozirati budućnost nacrta ovog zakona, no bura koju su i mediji potpirili slikovitim prikazima mogućih posljedica u svakodnevnom životu poprilično je velika. Podsjeća na aktualna zbivanja u Sloveniji u vezi sa Zakonom o malem delu koji pokušava srezati honorarni rad, a pogodio je ponajviše studentsku populaciju i umirovljenike. U zajedničkoj akciji sa Savezom nezavisnih sindikata Slovenije, studenti su uspjeli zakon prihvaćen u slovenskom parlamentu, s kojim se ušlo u ovu godinu, dovesti do referenduma. Održat će se 10. travnja, nakon što je prikupljeno oko 50.000 potpisa, čak više od minimuma. Vlada će potrošiti 100.000 eura u najnovijoj predreferendumskoj kampanji kako bi uvjerila javnost u opravdanost zakona i njegove prednosti. S mnogo manje novca studenti i sindikati uzvraćaju istom mjerom.

U razgovoru s Rokom Primožičem, zamjenikom predsjednice Studentske organizacije Slovenije, i glasnogovornicom Natalijom Pavlin, saznajemo detalje: Zakon određuje rad do maksimalno 60 sati mjesečno, odnosno 14 sati tjedno, uz najveći godišnji prihod od 6000 eura. Oporezuje se po stopi od 29,5 posto, što je i dalje 8,5 posto povoljnije nego stalno zaposlenje. Zakon je prosvjede u studentskoj populaciji izazvao jer ona smatra da je novim pravilima oštećena – studentski ugovori do sada su bili oporezivani sa samo 14 posto i nije bilo takvih ograničenja kakva sada, tvrde studenti, ugrožavaju njihovu egzistenciju. Uvjereni su da zakon neće uvesti reda na tržište rada, nego će mnoge studente natjerati da prekinu školovanje i nađu se na burzi rada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još