SPORNIH 16,5 MILIJUNA EURA ZA LUKSUZ

Ni u vrhu Crkve ne mogu se dogovoriti tko je platio dvore HBK

24.03.2011 u 14:38

Bionic
Reading

'Nova zgrada Hrvatske biskupske konferencije građena je isključivo od donacija. Biskupije nisu sudjelovale u financiranju gradnje', odlučno je u četvrtak rekao kardinal Josip Bozanić na predstavljanju nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije novinarima. Čak je pozvao nadležne institucije da 'sve prekontroliraju'

Kaže da je on uvijek za 'skromnije' te da 1.500 eura, koliko je koštao metar četvorni nove zgrade površine 11 tisuća kvadrata, nije puno s obzirom na to da je kvadrat Muzeja za suvremenu umjetnost u Novom Zagrebu stajao Zagreb i državu 3.876 eura po kvadratu.

Poglavari Katoličke crkve pojasnili su novinarima da se od druge polovine 80-ih godina planira na jednom mjestu objediniti sve službe HBK koje su bile raštrkane na desetak lokacija po gradu. Neke od njih bile su smještene u iznajmljenim prostorima i stanovima te u također iznajmljenim kurijama na Kaptolu. U novoj zgradi na Ksaveru djelovat će sabor HBK, tajništvo, stalno vijeće, ostala vijeća i odbori te komisije HBK.


No pod istim će krovom biti i Hrvatski katolički radio, Informativna katolička agencija te arhiv HBK. Fizičko objedinjavanje svih navedenih tijela, smatraju doprinijet će efikasnosti i boljoj koordinaciji, ali i donijeti uštede. Bozanić je, naime najavio reorganizaciju u nekim strukturama radi racionalizacije troškova no u isto je vrijeme istaknuo kako bi u Zagrebu trebalo izgraditi još barem 12-13 novih crkava

Da nije bilo donatora, ne bi bilo zgrade; biskupije nisu sudjelovale

'Mi smo se isključivo oslonili na donatore, da nije njih bilo, ne bismo išli u ovo. Računali smo da s prihvaćanjem donacija činimo dobro za Crkvu i narod', istaknuo je Bozanić. Najveći doprinos dala je Talijanska biskupska konferencija, ali i njemačka, austrijska te Biskupska konferencija SAD-a. No bilo je i donatora iz Hrvatske; o kome je riječ, Bozanić nije govorio.

Bozanić je pak odlučno odbacio informaciju kao su gradnju dijelom financirali porezni obveznici preko biskupija koje su financirane iz proračuna. 'Biskupije do danas nisu sudjelovale u financiranju zgrade; ako to i bude potrebno, sudjelovat će prema veličini', rekao je kardinal. Tvrdi da se novac koji Crkva godišnje dobije od države raspoređuje po biskupijama te su ta sredstva namijenjena za Caritas, plaće svećenika te gradnju i obnovi crkava.

HBK zapošljava 66 laika te četiri svećenika i časne sestre. 265 je članova raznih vijeća koji nisu zaposleni te dolaze na zasjedanja i radne sastanke.

Bozanić je, kako bi valjda stao na kraj prozivkama o financiranju zgrade, ali i Crkve općenito, pozvao 'one koji su zaduženi za to da sve prekontroliraju'. Zaboravio je pritom da Crkva nije dužna javnosti podastrijeti financijsko izvješće iako iz proračuna prima nešto više od 350 milijuna kuna godišnje.

'Osigurali smo radna mjesta'

Na novinarsko pitanje je li se moglo u vrijeme gospodarske krize napraviti skromniju zgradu, Enco Rodinis generalni tajnik HBK istaknuo je da je u gradnji, koja je trajala deset mjeseci, sudjelovalo gotovo dvije tisuće radnika, kojima su spašena radna mjesta angažmanom njihovih tvrtki na izgradnji HBK.

Rodinis ističe da su svi izvođači birani natječajem te da su korišteni isključivo hrvatski proizvodi u opremanju zgrade. Kuhinja je Končarova, drveni paneli Tvinovi, kamen je iz Istre i s Brača…

Zgrada je površine 11.000 kvadrata, na parkiralište otpada dvije tisuće kvadrata, a toliko i na servisne prostore. IKA i HKR redakcije i studio će dobiti 1.100 metara četvornih, dok je za sobe za smještaj gostiju te blagovaonicu i kuhinju osigurano 2.200 kvadrata.

Generalni tajnik HBK istaknuo je da je posebna pozornost obraćena na obnovljive izvore energije te su u zgradu HBK ugrađene toplinske pumpe, sistem koji je zadužen za grijanje i hlađenje zgrade. a koji je znatno skuplji od konvencionalnih. No crkveni oci ističu da je taj sustav kupljen po izuzetno povoljnoj cijeni te da je riječ o dugoročnoj isplativosti.

Tko se ne osjeća kao vjernik, neka to i kaže

Kardinal Bozanić komentirao je i akciju 'Nisam vjernik' koja poziva građane da se na Popisu stanovništva ne izjašnjavaju vjernicima ako to nisu. Bozanić se zapravo složio s tim stavom: 'Pozivam sve katolike da se izjasne onako kako se osjećaju.' No, tvrdi da je puno onih koji žele dokazati da je u Hrvatskoj manje katolika nego što to stvarno jest.

Zamoljen da komentira istraživanje o povjerenju građana u institucije prema kojem je Crkva s prvog pala na treće mjesto, nadbiskup Marin Srakić je rekao kako bi trebalo analizirati razloge zbog kojih su ispitani izgubili povjerenje u Crkvu, izrazivši sumnju u vjerodostojnost istraživanja.

'Uvijek smo ponosni kada smo na prvom mjestu', rekao je Srakić. 'Crkva ne ide u izbore i nas ne zanimaju previše neka ispitivanja koja su naručena po tendenciji; nama je najvažnije koliko smo vjerodostojni pred Evanđeljem', rekao je pak Bozanić te zaključio kako njihova istraživanja bilježe drukčije rezultate.

Nova zgrada Hrvatske biskupske konferencije