U svojoj kolumni u Banka magazinuKatarina Ott je, između ostalog, kritizirala je nadležne državne institucije budući da dopustili da početkom ožujka gotovo neprimjetno prođe izvješće Europske komisije o napretku pregovora poglavlja (23) o pravosuđu i temeljnim pravima.

Naime, ravnateljica Instituta za javne financije prozvala je odgovorne da su na svojim web stranicama, umjesto da izvijeste javnost o tom bitnom događaju, više su truda uložili u plasiranje informacija o konferenciji Europske pučke stranke u Zagrebu (inače sestrinske stranke vladajućeg HDZ-a).

Ministarstvu europskih integracija važnija konferencija pučana nego izvješće Europske komisije

'Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izvješće ni ne spominje, ali zato podrobno izvještava o konferenciji Europske pučke stranke, s podnaslovom 'Hrvatska na pragu EU-a'. Usput, zadnja vijest o pregovorima je iz prosinca 2010. Ministarstvo pravosuđa prenosi tekst HINE (!) bez komentara i bez linka na samo izvješće. Vlada – nakon sastanka s Viviane Reding - objavljuje izjavu premijerke da su nam otvorena vrata za završetak pregovora u lipnju. No govori europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding i Štefana Fülea te samo izvješće Europske komisije ne upućuju na takav razvoj stvari', istaknula je.

Ott u svojoj kolumni također upozorava da je za privremeno zatvaranje poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima potrebno ispuniti deset mjerila ili uvjeta koji su Hrvatskoj postavljeni u lipnju 2010, ali se direktno ili indirektno protežu kroz pregovore već godinama.

I koliko ih je Hrvatska ispunila? 'Od lipnja do ožujka (devet mjeseci) ispunjen je samo jedan uvjet, a sada premijerka najavljuje da će se od ožujka do lipnja (tri mjeseca) ispuniti njih devet. EU se tome ne nada, pa Füle izjavljuje da je takav plan 'izuzetno ambiciozan', odgovorila je Ott.

Podsjetila je da naviklima čitati formulacije EU-a već i Füleova izjava dovoljno govori, no, da ne bi bilo nejasnoća, Füle je objasnio da izvješće ne govori o vremenu koje je Hrvatskoj potrebno da zadovolji preostale uvjete jer važan je sadržaj, a ne vrijeme, te će EK izvješće o zadovoljavanju uvjeta predstaviti kad zadaci budu obavljeni.

Objasnila je da u izvješću EK-a, od uobičajenih pozitivnih tonova, nalazi mnogo frustrirajućih 'međutim'. Svaki se taj 'međutim' može 'podvesti pod kašnjenja, nedovoljna poboljšanja, nedostatne kapacitete i neprovođenje mjera'.

'Neke su mjere donesene prekasno, pa EK nije mogla procijeniti hoće li i kako djelovati. Tek su u veljači 2011. doneseni: strategija o oprostu; poboljšanja zakona o pravu na pristup informacijama, financiranju političkih stranaka i sukobu interesa, a kasne i sudske presude u većini slučajeva korupcije na visokim razinama i u javnoj nabavi', piše Ott.

Istaknula je da se negdje se situacija čak i pogoršava. Dok je broj ukupnih neriješenih sudskih sporova smanjen 1,3 posto (sa 795.722 na 785.561), broj neriješenih predmeta na građanskim sudovima starijih od tri godine porastao je 3,8 posto.

Zatim, prema njezinim saznanjima, često nedostaju kapaciteti, primjerice u sudstvu; nepopunjena su radna mjesta u Policijskom nacionalnom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK); Ured pučkog pravobranitelja nema dovoljan broj stručnih ljudi.

Ott je također napomenula da se neke mjere – nužne za uspješan završetak pregovora s EU-om - ne provode: procesuiranje korupcije od istrage do presude traje predugo; nije donesen novi zakon o policiji kojim bi se ona depolitizirala i profesionalizirala; nije obavljeno sve što je potrebno za primjenu zakona o općem upravnom postupku; nije dovoljno poboljšana transparentnost i integritet javne uprave; ne objavljuju se sve potrebne informacije o javnoj nabavi.

Osim u poglavlju o pravosuđu, i u ostalih pet poglavlja kasnimo s ispunjavanjem mjerila

Katarina Ott je navela da Europska komisija od Hrvatske zahtijeva vrlo konkretne mjere, recimo o korupciji. Kao primjer je navela je sljedeće:

Uvjet br. 5: Hrvatska će morati pokazati učinkovito rješavanje dovoljnog broja slučajeva kroz bitne faze postupka (istrage, podizanja optužnica ili donošenja sudskih presuda) koji se tiču korupcije na visokoj i lokalnoj razini te u slučajevima povezanim s javnom nabavom i pravosuđem.

Potrebna je učinkovita kontrola kaznenih slučajeva od kojih tužitelji odustaju. Hrvatska treba ojačati PNUSKOK i usvojiti novi zakon o policiji koji se trenutačno priprema i obuhvaća specifična pitanja depolitizacije i imenovanja prema stručnosti. Hrvatska treba poboljšati suradnju između agencija, uključujući i razmjenu informacija.

Uvjet br. 6: Hrvatska će trebati pokazati učinkovitu primjenu novih propisa o pravu na pristup informacijama u praksi, poboljšati transparentnost javne nabave, posebice objavljivanjem informacija o primjeni ugovora te usvojiti sve sektorsko zakonodavstvo u skladu sa zakonom o općem upravnom postupku. Kod zakona o financiranju političkih stranaka, Hrvatska treba pojasniti pravila o nadzoru privatnih doprinosa i osigurati administrativnu osnovu nužnu za primjenu propisa.

Upozorila je da nitko razuman ne treba očekivati da će Hrvatska moći zadovoljiti ta dva uvjeta do lipnja. 'A ne radi se samo o ta dva uvjeta koji se tiču korupcije, već i o preostalih sedam koji se odnose na sudstvo, temeljna prava i suradnju s Hagom', istaknula je.

Upozorila je da poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima nije jedino koje još treba zatvoriti. 'I u preostalih pet poglavlja – tržišno natjecanje, poljoprivreda i ruralni razvitak, ribarstvo, regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, financijske i proračunske odredbe – brojni su uvjeti koje još treba ispuniti', zaključila je Ott.