NUKLEARNA OPASNOST

Kalinić: Krško 2 veća je prijetnja Zagrebu nego Ljubljani

18.03.2011 u 13:37

Bionic
Reading

Slovenci ne odustaju od gradnje NE Krško 2. Predviđeno je da ta elektrana proizvodi između 1200 i 1400 megavata, što je previše za slovenske potrebne i jedini motiv za to može biti profit. To je nedopustivo, posebno kada se zna da su zatražili da se rad Krškom 1 nakon 2023. godine produži za još 20 godina. O mogućoj gradnji 'dvojke' raspisat će referendum, kazao je pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić

Kalinić smatra da Krško predstavlja puno veću opasnost za Hrvatsku i Zagreb nego za Sloveniju i Ljubljanu, prvenstveno zbog vjetrova i blizine. U tom razmišljanju podržali su ga i profesori, doktori znanosti Davor Pavuna (fizika), Vladimir Paar (biofizika) i Mladen Vrtar (medicinska fizika). Osim Krškog, stručnjaci smatraju da veći problem predstavljaju četiri mađarske nuklearke, posebno NE Pakš, koja se nalazi svega 74 kilometra od granice.

Pakš je manje siguran od Krškog, jer je u njega ugrađena ruska tehnologija, a ne američka kao što je to slučaj u nuklearki koju dijelimo sa Slovencima. Nikad se sa stopostotnom sigurnošću ne može reći da je neka NE sigurna.

Slučaj iz Japana nam pokazuje da je zahvaljujući trivijalnoj pogrešci pri gradnji sada došlo do problema. Očito je da u obzir nisu uzeli jaki potres i tsunami', smatra Paar

Sva četvorica sudionika konferencije za medije su se složili da je u Hrvatskoj nužna šira, kvalificirana rasprava na temu kakvu energiju treba koristiti u budućnosti: 'Za profit su najsigurnije elektrane na ugljen i nuklearnu energiju.'

'Alternativni izvori još uvijek imaju visoku cijenu, ali već sredinom ovog stoljeća pojavit će se novi energetski izvori koji neće biti tako skupi', naveo je PaarDodao je da je činjenica da su elektrane na plin i nuklearnu energiju najčišće, odnosno da najmanje zagađuju okoliš, dok je ugljen najprljaviji. Međutim, kod nuklearki je uvijek upitna razina sigurnosti.

Upitan kakvo je stanje u zagrebačkim atomskim skloništima, Kalinić je naveo kako se u zadnjih 20 godina u njih nije ulagalo i kako se ne zna u čijem su vlasništvu, a mnoga su od njih, prema njegovim riječima, pretvorena u skladišta i smetlišta.