Hrvatska UNIŠTAVANJE PEDIJATRIJE

Milinović pogoduje lobijima nauštrb djece

'Postoje akademski krugovi, lobiji, kojima je u interesu oslabiti pedijatriju kako bi ojačali privatne ambulante, poliklinike i privatne bolnice', rekao je Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak za tportal, optužujući ministra zdravstva Darka Milinovića da provodi racionalizaciju zdravstvenog sustava nauštrb djece

Ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu jedan je od rijetkih šefova zdravstvenih ustanova koji su se javno pobunili protiv Milinovićeve zdravstvene politike i njegovog revolucionarnog spajanja bolnica, ali i ukidanja rodilišta po Hrvatskoj.

Sustavno uništavanje pedijatrije

Napad na Goljak nije slučajan?

Zamoljen da pojasni kakve pritiske osjeća, šef Srebrnjaka kaže kako se ne bi čudio da i njegovu bolnicu pogodi molotovljev koktel, kao što se to desilo u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak.

Vjeruje da taj događaj nije slučajan te da je namjerno ubačen u ambulantu u kojoj je skupi EEG aparat za snimanje aktivnosti mozga. 'To je sve atak na pedijatriju, tko tu ima interesa, ne znam, može to biti i slučajno, no osobno se bojim da ne bude takvih napada na Srebrnjak pod krinkom nekakvog slučajnog luđaka', zaključuje Nogalo.

'Nešto se čudno događa, ukidaju se dječje bolnice i spajaju u velike sustave gdje o njima odlučuju neurolozi, kirurzi itd.', kazao nam je Nogalo. Ističe i nedavni primjer prikupljanja donacija za dječju onkologiju KBC-a Rijeka te se pita kada je netko čuo da se donacijski program provodi za druge odjele, neurologiju, kirurgiju i slično. U velikim sustavima, kaže, pedijatrijski odjeli zadnji dolaze na red. 'To se obija djeci o leđa', kaže Nogalo.

No zašto postoji 'velika zavjera' protiv pedijatrija, upitali smo ravnatelja Srebrnjaka. Pojašnjava kako postoji velik manjak pedijatara. Stoga određeni akademski lobiji nastoje rasturiti pedijatriju u javnim zdravstvenim ustanovama kako bi dobili stručni kadar za privatne ambulante i poliklinike.

Pogodovanje privatnom sektoru

'Svi jači pedijatri ne žele ići iz javnog sektora, no kada se destabilizira sustav, onda idu u privatni', kaže Nogalo i ističe kako hrvatski zdravstveni sustav prednost daje upravo privatnicima. 'Neke bolnice ne mogu dobiti ugovor s HZZO-om, poput Srebrnjaka, a privatne bolnice mogu. To je politika: ili ćete se spojiti ili vas ne priznamo', kaže ravnatelj Srebrnjaka, bolnice koja je i dalje jedna od rijetkih u Zagrebu koja nije ušla u Milinovićevu mrežu.

'Dobro je da privatni sektor ulaže u poliklinike, no moramo imati iste uvjete, a mi smo u neravnopravnom položaju. Doći ćemo do toga da će javno zdravstvo obavljati neprofitabilne, velike i skupe zahvate, a privatni zaraze i slično', pesimističan je Nogalo.

Još jedan porazni argument koji ide u prilog podatku o manjku pedijatara jest činjenica da već petogodišnju djecu šalju od pedijatara liječnicima obiteljske medicine. Nogalo naglašava kako treba napraviti sustav koji će iznjedriti nove pedijatre.

Laž je da su liste čekanja kraće


Nogalo tvrdi kako su Milinovićevom politikom liste čekanja na Srebrnjaku duže, a ne kraće, kako se ministar voli hvaliti. 'Lani smo obradili 50 tisuća pacijenata, dok smo ove godine taj broj morali smanjiti za 30 posto, zabranjeno je primati prekobrojan broj pacijenata. Pritom se ispričao svim svojim pacijentima zbog duljeg čekanja na specijalistički pregled. A djeca astmatičari moraju konstantno biti pod nadzorom, ne mogu na pregled čekati po sedam mjeseci', tvrdi ravnatelj Srebrnjaka.

Iako je glavni razlog spajanja bolnica bila racionalizacija troškova, Nogalo kaže kako su oni ove godine u većem minusu nego što su to bili lani, a liste čekanja su dulje. 'Ako je to uspjeh, neka mu bude', kaže Nogalo i dodaje kako diže glas, unatoč pritiscima sa svih strana, iz čistih moralnih načela jer, kako kaže, ne može gledati kako se uništava pedijatriju u ime oligarhije i manjine. 'Vlast se neće igrati tržišta preko leđa djece', poručio je Nogalo.

Nisu baš svi lijekovi za djecu besplatni


Ravnatelj Srebrnjaka kaže kako je laž da su lijekovi za djecu besplatni: djeca s teškim oblicima alergije na ubode insekata ili pak kikiriki i slično uvijek moraju uz sebe imati lijek protiv anafilaktičkog šoka. Taj lijek se plaća, a plaćaju se i cjepiva s alergenima kojima se stvara tolerancija prema određenim supstancama. Pumpice za astmu moraju se doplaćivati, pojasnio je Nogalo i zaključio: 'Ako ne ulažemo u djecu, imat ćemo bolesnu naciju.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još