Hrvatska PAD POVJERENJA U 'KRISTOVU ZARUČNICU'

'Hrvate raskorak između crkvenih djela i riječi sve više bode u oči'

Nakon što je jučer u Hrvatskom saboru na Nacionalnom vijeću za praćenje korupcije predstavljeno veliko istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u institucije, kojim je utvrđeno da je od 2004. do danas, relativno gledajući, najviše palo povjerenje građana u Crkvu, tportal je popričao s autorom studije, prof. Duškom Sekulićem, koji nam je rekao kako on tumači ovakve rezultate

Podsjetimo, u istraživanju koje je terenskim ispitivanjem na reprezentativnom uzorku čitave hrvatske populacije provela agencija Hendal pokazalo se da je povjerenje u Crkvu od 2004. do danas palo čak 23 posto.

'Kao prvo, ovaj rezultat treba staviti u pravi kontekst. Crkva jest doživjela najveći pad povjerenja građana, ali ona još uvijek uživa visoko povjerenje. Prije 2004. je Crkva bila institucija kojoj se najviše vjerovalo, a danas je treća na toj listi, iza vojske i policije. No, ako gledamo relativno, Crkva je definitivno veliki gubitnik ovog istraživanja', započeo je prof. Sekulić, pa pokušao pojasniti zbog čega je toliko palo povjerenje građana u Crkvu.

'Meni se čini da se Crkva doživljava kao sastavni dio državne vlasti i sve one negativne stvari koje se pripisuju vlasti, korupcija i slično,  pripisuju se i Crkvi, koja tu nema izdvojen status To je po meni najvjerojatnije objašnjenje. Javnost Crkvu percipira kao socijalno neosjetljivu, kao instituciju koja gradi ogromne divne zgrade dok većina ljudi živi loše. Ljudi jednostavno nemaju osjećaj da Crkva s njima dijeli teškoće života, vide da Crkva nije uz njih', pojašnjava sociolog Sekulić, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Autora studije smo pitali kako komentira činjenicu da, u državi koja je svojim Ustavom definirana kao sekularna, javnost percipira Crkvu kao sastavni dio državne vlasti.

'To je vrlo zanimljivo. Naime, kod nas se ta formalna sekularnost ne odražava u stvarnosti. Mi smo u Hrvatskoj imali cijeli niz izjava visokih državnih dužnosnika koji su rekli da ne vjeruju u sekularnost. Nadalje, imate državni ugovor s Vatikanom u kojem sekularnost isto tako nije očuvana, imate vjeronauk u školama… Onaj argument da država u kojoj ima 88 posto katolika ne može biti sekularna pada u vodu kad pogledamo Sjedinjene Države. Naime, radi se o društvu koje je puno religioznije od nas, ali se zato striktno i strogo poštuje odvajanje crkve od države. Religioznost u društvu ne isključuje mogućnost striktne sekularnosti, a kod nas se svećenici plaćaju iz proračuna, crkve se grade novcem iz proračuna, vojni ordinarijat se financira iz proračuna… Sve to ukazuje da kod nas država definitivno nije odvojena od Crkve', kaže prof. Sekulić.

Zanimalo nas je i u kojoj je mjeri na pad povjerenja građana u Crkvu utjecao očiti raskorak između onog što Crkva formalno propovijeda i onog što čini?

'Javnost to očito tako doživljava. U smislu neke proklamirane crkvene ideologije vide raskorak između riječi i djela, što vodi do pada povjerenja. Ljudi uočavaju da je Crkva dio države i sve ono što je negativno u državi pripisuju u Crkvi, ali ipak i dalje više vjeruju Crkvi negoli Vladi', ističe prof. Sekulić.

Za kraj smo autora istraživanja pitali kakva je njegova prognoza za budućnost, hoće li povjerenje građana u Crkvu nastaviti padati i o čemu će to ovisiti.

'Mislim da su ove brojke pokazatelj društvene i ekonomske krize, ljudima postaje sve teže i onda postaju osjetljivi na ono što ih prije nije toliko smetalo. U crkvenom ponašanju se ništa nije promijenilo, ali je u senzibilitetu javnosti, i taj raskorak između crkvenih riječi i djela sve više bode u oči. Kad bi Hrvatska odjednom počela naglo izlaziti iz krize, kad bi ljudi počeli živjeti bolje, vjerojatno bi se i uočavanje tog raskoraka smanjilo, ali ako se ovakav društveno-gospodarski trend nastavi i ako Crkva ne odlučiti promijeniti svoju retoriku, što nije za očekivati, može se pretpostaviti da će povjerenje građana u Crkvu i dalje padati', zaključuje Sekulić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još