PREDSJEDNIK O PROSVJEDIMA

Josipović o prijevremenim izborima: Nisam ja šef oporbe

01.03.2011 u 12:34

Bionic
Reading

'Mislim da nije dobro iznositi optužbe bez dokaza, posebno kada društvu treba stabilnost', kazao je predsjednik Ivo Josipović komentirajući novinarima izjavu vladinog glasnogovornika Mladena Pavića da dio oporbenih stranaka stoji iza protuvladinih prosvjeda

Upitan bi li Pavić trebao podnijeti ostavku, Josipović je kazao da je to 'pitanje Vlade, njezina odgovornost te da ona zna šteti li joj to ili ne. Ako Vlada misli da joj šteti onda će ga promijeniti, a ako ne misli onda će ga zadržati. Važno je da glasnogovornik ima i povjerenje javnosti, ali na Vladi je da to ocijeni'.

Josipovića su u pauzi konferencije 'Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije', novinari pitali i treba li raspisati prijevremen parlamentarne izbore zbog očitog nezadovoljstva građana, na što je on ponovio svoj poznat stav 'da uvijek, kad se postavlja to pitanje polazi od ustavne pozicije predsjednika Republike, koji po duhu Ustava ne treba niti oponirati ranijim izborima, niti ih zagovarati, jer je to stvar parlamentarne situacije te da predsjednik mora paziti da ne postane i nije šef oporbe'.

Što se tiče peticije srpskih izbjeglica iz Hrvatske sa 45 tisuća potpisa, kojom se traži da Srbija konstatira kako Hrvatska krši ljudska prava Srba izbjeglih iz Hrvatske, Josipović je novinarima priznao da je 'svjestan da ima problema'. Naglasio je da je 'Hrvatska kao jedan od svojih prioriteta, ne samo u odnosima prema Srbiji nego prema svojim građanima, istaknula povratak izbjeglica i reguliranje pitanja njihove imovine i na tome se zaista intenzivno radi'.

'Ima ljudi koji su možda s pravom nezadovoljni, ali mislim da Hrvatska pokazuje dobar napredak u rješavanju toga problema pa nema potrebe da se, da tako kažem, stavlja kamen pod kotač, a podsjećam i da je dogovorena međunarodna donatorska konferencija pa sam uvjeren da će se za najveći broj ljudi koji se još nisu vratili, urediti pitanje ili povratka ili ostanka', istaknuo je Josipović.

'TORBARENJE U MEDIJIMA'

'Torbarenje u medijima truje medije, ali i dušu ovog društva', kazao je predsjednik Josipović u svojem uvodnom izlaganju na otvaranju trodnevne zagrebačke konferencije 'Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije', u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Delegacije Europske komisije u RH.

'Odgovorni mediji važno su sredstvo u borbi protiv korupcije', naglasio je Josipović i istaknuo da odaje poštovanje istraživačkom novinarstvu i svim novinarima koji istražujući da bi došli do istine, izlažu i svoje živote. No, pritom se osvrnuo i na ono čemu je, kako je rekao, 'dao radni naslov 'paraistraživačko novinarstvo'.

Kazao je da se tu radi 'o tekstovima gdje se na prvu čini da je riječ o istraživačkom novinarstvu, ali se zapravo radi o podacima koji dolaze iz pojedinih državnih struktura i različitih interesnih skupina, a nerijetko se u izmijenjenom obliku iznose i podaci koji opstruiraju istrage'.

Kazao je da i sam 'u medijima vidi nepristrane tekstove', upozorio da 'ima naručenih tekstova, ali ne kao prije petnaestak godina, kad je to bilo kao 'dobar dan', a upozorio je i na 'problem cenzure zbog financijskih interesa vlasnika medija', pa je istaknuo da je 'transparentnost medija posebno važna, kao i njihovo čisto financijsko poslovanje'.

'Premda postoje nesuglasja oko toga treba li biti svrstavanja uz neku opciju', kazao je Josipović, 'legitimno je biti lijeva, desna ili centristička novina, samo se to mora jasno naznačiti da građane ne dovodi u zabludu, a nije legitimno biti korumpiran te oko točnih činjenica ne smije biti kompromisa'.

Kao jednu od najvažnijih karika u borbi protiv korupcije, Josipović je istaknuo javne medije, izdvojivši posebno HRT, pri čemu je naglasio da 'tu postoji puno prijepora', naime, smatra da 'u dosadašnjem zakonodavstvu nije nađen pravi model kako upravljati HRT-om, već je tu riječ o malom socijalnom eksperimentu. Vidjelo se to jasno i na zadnjim izborima za Programsko vijeće na HRT-u kako politika utječe na izbor', kazao je predsjednik te dodao da 'nije pronađen ni pravi model oko izbora Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa'.

'NEPOTREBNO VRAĆANJE ZATVORSKE KAZNE ZA KLEVETU'

'Jačanjem svijesti u društvu da je korupcija štetna u čemu su velik doprinos dali i mediji, koji su i otkrili mnoge korupcijske afere, u posljednje je dvije godine formirana politička volja za antikorupcijsku borbu te su otkrivene mnoge korupcijske afere i pokrenute istrage oko afera u kojima se istražuje i najviše državne dužnosnike', istaknuo je Josipović.

Kazao je da je u borbi protiv korupcije važnu ulogu odigrao i novi Zakon o kaznenom postupku, na koji, kako je rekao, 'mnogi imaju različitih prigovora, pa i on sam'. No, kad je riječ o mogućim restrikcijama novinarskih sloboda u kontekstu tog zakona, 'mora biti zaštićen integritet postupka', ocijenio je Josipović, podsjetivši da se o tome govorilo i na posljednjoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. On smatra da 'tu mora postojati suptilna granica koju ne bi trebalo prijeći da se ne ometa istraga'.

Dotaknuo se u svojem izlaganju Josipović i inicijative o vraćanju zatvorske kazne za klevetu prilikom izmjene Kaznenog zakona, rekavši da 'iako je u većini europskih zemalja praksa da se za klevetu određuje zatvorska kazna, ako je Hrvatska već krenula s tradicijom prema kojoj zatvor nije dobar oblik sankcije za takva djela, tada se ta tradicija ne treba mijenjati i takva se vrsta kazne ne bi trebala uvoditi, već bi to trebalo riješiti na razini civilne odgovornosti'.

Istaknuvši još jednom važnost 'moći medija, koji trebaju biti slobodni, profesionalni i odgovorni', Josipović je svima poželio 'da pobijedimo tu aždaju koju zovemo korupcija'.
Prije njega o važnosti medija govorio je i šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren koji je istaknuo da je 'od 2002. EU za aktivnosti vezane za poglavlje 23 izdvojila 30 milijuna eura, od čega je 20 milijuna već potrošeno u te svrhe. Pritom je i on istaknuo da 'slobodni i odgovorni mediji imaju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije'.