Hrvatska PREDIZBORNO OBEĆANJE

Oporba oslobađa Markov trg za prosvjednike

Šestogodišnja zabrana javnog okupljanja pred zgradama u kojima stoluju izvršna i zakonodavna vlast uskoro bi mogla postati prošlost. Ako je suditi prema obećanjima šefa opozicije Zorana Milanovića i njegovih partnera, kad osvoji vlast, opozicija će odmah ukinuti zabranu prosvjedovanja na Trgu Sv. Marka

Premda se odrekla većeg dijela ostavštine Ive Sanadera, premijerka Jadranka Kosor nije se očito spremna odreći i vlastodržačke slobode da građanima uskrati slobodno izražavanje mišljenja pred svojim vratima. Možda joj u promjeni mišljenja ipak pomogne njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost dr. Vlatko Cvrtila koji joj predlaže da ukine zabranu javnog okupljanja na Markovom trgu.

Opozicija, međutim, smatra kako je zakonska zabrana prosvjedovanja najmanje stotinu metara od zgrada u kojima su smještene Vlada, Sabor, predsjednik RH i Ustavni sud nedopustivo ograničavanje građanskih sloboda i prava.
Damjan Tadić
Juriš na zatvoreni Markov trg


'Ukinut ćemo zabranu okupljanja na Markovu trgu, jer ona narušava demokratsko pravo građana na slobodu okupljanja', naglasio je u izjavi za tportal predsjednik SDP-a Zoran Milanović, podsjetivši da se njegova stranka protiv te zabrane zalaže od dana kad su je uveli Vlada i HDZ Ive Sanadera 2005. godine.

SDP je 2005. bio podigao ustavnu tužbu zbog toga zakona, jer nije bio donesen kvalificiranom većinom, ustavni sud ga je i srušio, ali je odmah potom izglasan kvalificiranom većinom. Naime, Ustavom je utvrđeno pravo i temeljnu slobodu javnog okupljanja i mirnog prosvjeda, a Ustav zahtijeva da se takvi zakoni donose s većinom glasova (77).

I Vesna Pusić (HNS) obećava da će nova vlast otvoriti Markov trg za prosvjede i poručuje da se hrvatski građani imaju pravo okupljati gdje god hoće. A nikakva razloga da se to ne učini ne vidi ni IDS-ovac Damir Kajin.

U pravim demokracijama građani prosvjeduju gdje hoće


Inače, Hrvatska je zbog rigoroznog Sanaderovog Zakona o javnom okupljanju među rijetkim demokratskim zemljama čije su vlasti su pod sigurnosnim opravdanjem zabranile da joj građani pod prozorima iskažu nezadovoljstvo. U tu se skupinu nesretno uvrstila i Slovenija, premda ona ima i znatno niže ograničenje prostora u kojem javnog okupljanja uopće ne smije biti. Umjesto hrvatskih stotinu zabranjenih metara od zgrada najvažnijih državnih institucija, Slovenija ima tek 30 metara. Mnogo je u tom pogledu gora Austrija u kojoj je zabrana proširena na čak 500 metara.

Kao sjajnu suprotnost tim od nesigurnosti preplašenim državama i Hrvatskoj, navodimo primjer Izraela, zemlje koja je već više od 60 godina u stalnom izvanrednom stanju, odnosno ratnom stanju, a u kojoj prosvjednici mogu lijepo doći pod prozore vlade i parlamenta izraziti svoje (ne)zadovoljstvo. OSCE Izrael, Veliku Britaniju i Francusku svrstava u skupinu zemalja koje demokratskom praksom jamče slobodu javnog okupljanja.  SAD, Irska, Kanada, Italija ili, primjerice, Južnoafrička Republika slobodu javnog okupljanja jamče ustavom i (uglavnom) je prostorno ne ograničavaju. U Italiji ili Irskoj može se dogoditi da se javno okupljanje zabrani ako vlasti misle da ugrožava javni moral, u Italiji se može zabraniti i ako se procjenjuje da ugrožava zdravlje; Francuska ne dozvoljava javno okupljanje grupa koje promiču nelegalne aktivnosti (npr. pušenje marihuane) i pred zgradama državnih institucija ne dozvoljava prosvjede protiv stranih državnika koji je posjećuju. Izrael sprečava javna okupljanja grupa koje promiču međuvjersku nesnošljivost.

Za razliku od Hrvatske, većina demokratskih zemalja eventualne prostorne zabrane javnog okupljanja prepušta gradovima kako bi se osigurao normalan život. Tako New York rijetko daje dozvole za javna okupljanja na Petoj aveniji zbog prometnih gužvi, ne dozvoljava okupljanja neposredno ispred zgrade UN-a, a London traži da se prosvjednici na West Endu drže policijskih ruta.

Vlast je kršila Zakon o javnom okupljanju za svoje potrebe


Okupljanje na Markovu trgu, pred zgradama Vlade i Sabora, ali i na Pantovčaku pred Uredom predsjednika zabranio je 2005. bivši premijer Ivo Sanader, uz parlamentarnu podršku HDZ-a i koalicijskih partnera. Sanader je zabranu obrazložio 'potrebom jačanja mjera sigurnosti nakon 11. rujna 2001', a dogodilo se to zapravo nakon višemjesečnog kampiranja radnika propale mesne industrije Sljeme pred Banskim dvorima.

CROPIX
Bush u Zagrebu
Jednom kad se konačno ukine sramotna zabrana javnog okupljanja na Trgu sv. Marka, vrijeme u kojem je važila, pamtit će se po licemjernoj, iznimno izdanoj dozvoli javnog okupljanja građanima koji su došli pozdraviti američkog predsjednika Georga W. Busha; novinarima koji su protestirali zbog premlaćivanja kolege Dušana Miljuša ili po dozvoli ljudima iz britanske ambasade da se organizirano javno okupe kako bi se po Trgu sv. Marka vozili Segwayima u ime obrane od klimatskih promjena.

Neki su principijelno dozvolu za javno okupljanje dovodili u pitanje i u slučaju inauguracije predsjednika Republike koja se odvija u pravilu pred Banskim dvorima i zgradom Sabora, a neki su, poput umjetnika Siniše Labrovića, čak i javno mokrili na Markovu trgu ne bi li upozorili javnost na to koliko je apsurdna zabrana javnog okupljanja na tom prostoru.

Mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom zakonom se podrazumijeva svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još