Hrvatska HRVATSKO SELO PRED BANKROTOM

'Takve kredite mogu otplaćivati samo proizvođači droge'

Upozorenje iz HBOR-a da je veliki broj seljaka na rubu propasti jer ne mogu otplaćivati kredite iz vladinih programa za poticanje poljoprivrede dovelo je do pitanja tko je za to odgovoran, može li se i kako situacija popraviti? HBOR i Ministarstvo jučer su dali svoja viđenja, a mi smo ta pitanja postavili i najistaknutijim stručnjacima za poljoprivredu

Od 492 kredita za poljoprivredu teška 853 milijuna kuna, 110 seljaka dobilo je već drugu opomenu zbog neplaćanja kredita te su im blokirani žiroračuni. Šest korisnika kredita već je raskinulo kreditni ugovor i slijedi im ovrha na imovinu. HBOR je jučer predložio da se seljacima ponudi reprogram kredita kojim bi se rok otplate sa 12 produžio na 15 godina, a ministar Petar Čobanković odlučio je poslati svoje timove da izvide svako gospodarstvo i pokušaju za svakoga pojedinačno naći rješenje u vidu edukacije. Ako se utvrdi da su seljaci nenamjenski trošili novac od kredita za poljoprivredu, bit će sankcionirani raskidanjem kreditnog ugovora.

ŠTO JE DOVELO SELO NA RUB PROPASTI?

Darko znaor
Dvije trećine poljoprivrednika u starim zemljama članicama EU-a također ne može vraćati kredite i s bankama se stalno nateže. Zbog toga ne čudi da su poljoprivrednici zanimanje s najvećom stopom suicida u EU.
Tko je kriv za ovakvu gotovo beznadnu kreditnu krizu za mnoge poljoprivrednike u Hrvatskoj, pitali smo stručnjaka za održivu i ekološku poljoprivredu dr. Darka Znaora. On kaže da je to pitanje jako složeno i naglašava da je ova situacija 'sasvim nova za društveno tkivo Hrvatske jer se odjednom događa da je i poljoprivrednik prvi put u tržišnoj utakmici'. 'Mislim da je važno u postavljanju dijagnoze i postavljanju terapije izbjeći jednostavna optuživanja', rekao je Znaor.

'Javna je tajna da nisu svi uzete kredite trošili namjenski, ali Ministarstvo to nije ni dosljedno kontroliralo jer je dio njihove pomoći bio i dio predizbornih obećanja. Nadalje, imamo isto tako situaciju da je dobar dio ljudi te kredite ipak trošio namjenski, ali su ušli u poslao za koji nisu kvalificirani', kaže Znaor i ističe podatak da je u Hrvatskoj manje od jedan posto ljudi koji se bave poljoprivredom, a da imaju završen Agronomski fakultet.

'U HRVATSKOJ JE SAMO JEDAN POSTO VISOKOOBRAZOVANIH POLJOPRIVREDNIKA'


'Društvena sredstva i novac otišli su ljudima koji imaju veliki biznis, i to od nekoliko milijuna kuna, a da za to nisu kvalificirani. S druge strane, činjenica je da je Ministarstvo, a djelomično i savjetodavna služba, radilo određenu promidžbu spram seljaka da uzmu te kredite i da krenu u tu proizvodnju. Istovremeno im nisu osigurali nekakvu infrastrukturu, tj. tržišne kanale prodaje, obrazovanje, know-how tehnologije itd. Ukratko, krivica je i na jednoj i na drugoj strani u ovoj situaciji', rekao je Znaor i naglasio da kao načelno veliki kritičar Vlade u ovoj situaciji ne može reći ništa protiv Čobankovićevog prijedloga o individualnom pristupu pri rješavanju nastalih problema.

'NEMAMO SUSTAV NEGO GASIMO KAD GORI!'

'Moram reći da je ovaj Čobankovićev prijedlog konstruktivan, da ljudi iz Ministarstva odu na lice mjesta i pokušaju ad hoc vidjeti što bi tim ljudima pomoglo. Jedino loše u tome je što nije postojao mehanizam praćenja poljoprivrednika sustavno. To je tipično za hrvatsku poljoprivredu da sve radimo ad hoc i da nemamo sustavno planiranje. Kada gori, onda gasimo', kaže Znaor i uspoređuje nas sa starim članicama EU:

'Znam da nije neka utjeha, ali dvije trećine poljoprivrednika u starim zemljama članica EU, isto ne može vraćati kredite i s bankama se stalno natežu. Gotovo uvijek su na rubu mogućnosti vraćanja tih kredita i zbog toga ne čudi da su poljoprivrednici zanimanje s najvećom stopom suicida u EU', rekao je Znaor.

'HBOR-OVE KREDITE IZDRŽALA BI SAMO PROIZVODNJA DROGE'

Poljoprivredni stručnjak, nekadašnji čelnik za taj sektor pri HUP-u, Stipan Bilić rekao je samo načelno da nema te poljoprivredne proizvodnje koja može otplatiti kredit s kamatom većom od dva ili tri posto i rokom kraćim od 25 do 30 godina. 'U tom slučaju seljaci to mogu izdržati jedino ako proizvode drogu, ali nema regularne poljoprivredne proizvodnje koja to može otplaćivati', rekao je Bilić.

Ponovimo, hrvatski seljaci kredite su dobili na rok od 12 godina s kamatom od četiri posto. Prijedlog za spas iz HBOR-a predstavlja produljenje roka na 15 godina.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još