Hrvatska DIŽE SE KUKA I MOTIKA

Hrvatsko selo na rubu je potpune propasti!

Većina seljaka ne vraća kredite. Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj preostaje samo da naplati svoja potraživanja zapljenom pokretne i nepokretne imovine kojom su seljaci jamčili za dobivene kredite. Nakon što je na ovu nezavidnu situaciju HBOR upozorio Vladu, zatraživši da financijski pomogne korisnicima kredita ili će se u suprotnom pokrenuti lavina zapljena imovine, razgovarali smo s nekima od predstavnika seljaka. Ako ne pomogne seljacima, izgledni su novi prosvjedi na kojima će se tražiti smjena kompletne Vlade

'Situacija na terenu katastrofalna je. Od ukupno 730 tisuća predmeta ovrhe, o kojima je početkom godine izvijestila FINA, čak 60 posto se odnosi na seljake. To znači da je gotovo svako obiteljsko gospodarstvo u komi. Seljaci su dizali kredite za operativne programe, koji su po obećanjima mjerodavnih trebali biti uspješni, no oni nisu zaživjeli, a ti su ljudi sada pred propašću', rekao je za tportal Dragutin Dukić u ime Koordinacije udruga seljaka.

Dodao je da Vlada ne poduzima ništa da se seljacima pomogne te da podizanjem cijena samo dodatno opterećuje ionako tešku situaciju u kojoj su se našli. Prije 14 dana Koordinacija je stoga uputila dopis Ministarstvu poljoprivrede i ministru Čobankoviću, ukazavši na iznimno tešku situaciju. Zatražili su od ministra Čobankovića da se o navedenim problemima očituje u roku od osam dana, no odgovor im do danas još nije stigao.

'Između ostalog tražimo da se do 31. ožujka isplate svi poticaji u 100-postotnom iznosu te hitnu isplatu zaostalih kapitalnih ulaganja, smanjenje cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta i cijena repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, te smanjenje cijene plavog dizela na četiri kune', kaže Dukić. Dodaje da će o svim spomenutim problemima, ali i o mjerama koje će poduzeti, predstavnici seljaka razgovarati 20. ovog mjeseca u Kutjevu, na sastanku Koordinacije seljačkih udruga 11 županija.

'TRAŽIT ĆEMO OSTAVKU KOMPLETNE VLADE!'

'Na godišnjicu lanjskih seljačkih prosvjeda, prvog ožujka, spremni smo ponovo izaći na ceste i pokrenuti najveće prosvjede do sada. Pozvat ćemo i radnike da nam se pridruže. Tražit ćemo ostavku kompletne Vlade ako ona ne može pomoći, ni seljacima ni obespravljenim radnicima koji rade za minimalac, a mnogi i bez plaća', poručio je Dragutin Dukić u ime Koordinacije seljačkih udruga.

'SELJACI NISU EKONOMISTI!'

Glavni tajnik Sindikata hrvatskih seljaka Josip Zmaić također tvrdi da je seljake u ponor gurnulo kašnjenje isplata kapitalnih potpora. 'Isplata potpora kasni više od dvije godine, a seljaci nisu u stanju financijski prebroditi toliki period. S druge strane, banke su nemilosrdne. One traže svoje uz osam, devet ili 10 posto kamata. Mnogi će reći da su seljaci sami krivi jer su dizali kredite, ali seljaci nisu ekonomisti i samo su prihvaćali ponuđeno. Kada su podizali kredite, računali su na cijene proizvoda iz 2008. godine, no u 2009. cijene finalnih proizvoda na tržištu su prepolovljene, potpore su umanjene, a opterećenja su ostala jednaka. Tako je kredit, koji je bio povoljan, preko noći postao nepovoljan te ga mnogi seljaci više ne mogu otplaćivati', rekao je Zmaić za tportal.

LITRA MLIJEKA JEFTINIJA JE OD BOČICE 'SABORSKE' VODE

Zmaić je dodao da s jedne strane seljak čeka potporu o kojoj ovisi njegov opstanak dok je s druge strane država od tih sredstava sebi odmah naplatila 23 posto PDV-a. Zbog kašnjenja isplata kapitalnih potpora, u najtežoj su se situaciji našli svinjogojci i mljekari.

'Litra mlijeka, za koju se seljak itekako naradi, gotovo je upola jeftinija od bočice vode koja se pije u Saboru, bilo da je obična ili s okusima', tvrdi Zmaić.

POLITIKA KAOSA


'Čitav sustav potpora osmišljen je da na njemu zarade strane banke! Primjerice, kada seljak kupuje traktor, on plaća njegovu punu cijenu, od države dobije 40 posto kroz kapitalne potpore, no vraćajući kredit uz kamatu od osam posto, za pet godina svih tih 40 posto sredstava pretoči bankama', zaključuje Zmaić, dodajući da na terenu vlada politika kaosa. Ističe da su seljaci bili primorani podizati kredite i zbog prenapuhanih cijena, te navodi da su, primjerice za otvaranje tri milijuna kuna vrijedne farme, samo papiri seljaka stajali 500 tisuća kuna. Zmajić smatra da je jedini izlaz za seljake kojima prijete ovrhe, hitna isplata kapitalnih potpora za 2009. godinu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još