Hrvatska TRANSPARENCY INTERNATIONAL

Miloševićevi stanovi su 'pitanje za neku drugu instituciju'

Kad jednom konačno u potpunosti profunkcionira 'omiljeni broj' bivšeg ministra financija Ivana Šukera, poznat kao OIB, tada će i najnoviji Zakon o sprečavanju sukoba interesa još uvijek aktualne premijerke Jadranke Kosor zaista imati smisla

Sukob interesa u razvijenim demokracijama najuspješnije kažnjavaju birači, doduše u takvim demokracijama on političarima gotovo i ne pada na pamet. No s obzirom da je Hrvatska, kako neprestance pokazuje iskustvo, daleko od toga, potreban je dobar zakon o sukobu interesa. Najnoviji je prijedlog Vlada brzinski 'šibnula' Saboru u hitnu proceduru, a šira je javna rasprava opet izostala pa su mnoge stvari ostale nedorečene, na što su upozorili i u Transparency Internationalu Hrvatska.

'Proširenje kruga osoba obuhvaćenih zakonom, preciznije definiranje uvjeta nakon prestanka obnašanja javne dužnosti i uvjeta pod kojima tvrtka u kojoj osoba obuhvaćena zakonom može poslovati s tijelima javne vlasti te preciznije razrade kaznenih odredbi svakako su korak naprijed', pohvalio je Vladin zakonski prijedlog predsjednik TIH-a Nikola Kristić, ali i dodao da je 'šteta što je izostala šira javna rasprava'.

'To što će Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ubuduće biti sastavljeno isključivo od nestranačkih ljudi nije garancija da će korupcije nestati, kao što to nije ni ovaj zakon, jer je on uvijek preventivnog karaktera. No bilo bi dobro da je za njegovo usvajanje u Saboru potreban konsenzus kroz dvotrećinsku većinu pa da se ne mijenja svako malo', naglasio je Kristić.

I na ovom je području iskustvo već pokazalo svoje. Naime, u sjećanje se odmah vraća slučaj 'moralne vertikale' Deše Mlikotin Tomić, koja je kao predsjednica Povjerenstva bila iz redova stručnjaka i nestranačkih članova.

'Prevelik je obim posla dan u zadaću Povjerenstvu i moglo bi biti propusta, a nedostatak pomoćnih stručnih službi sličan je kao i u slučaju drugog Vladinog 'izbrzanog' zakona, onoga o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, jer Državno izborno povjerenstvo, kao ni Povjerenstvo za istraživanje sukoba interesa, neće moći samo obavljati svoje teške zadaće pa će biti mogući propusti', upozorio je član TIH-a, ali i Povjerenstva, Zorislav Antun Petrović, koji drži da Vlada 'brzim rješavanjem zakona nastoji pod svaku cijenu skupiti što više bodova za Poglavlje 23'.

Jedna od zadaća Povjerenstva bit će provjera odgovara li ono što je dužnosnik prijavio u svojoj imovinskoj kartici stvarnom stanju, a da bi to moglo, morat će, primjerice, imati pristup bankovnim računima, poreznim karticama te zemljišnim knjigama. S obzirom na 'sređenost' istih te bankovnu i još 'svetiju' poreznu tajnu, pitanje je hoće li to doista funkcionirati u stvarnosti, unatoč svim lijepim obećanjima iz Banskih dvora.

Svjesni su toga i u TIH-u, ali ne gube nadu imajući pred očima OIB, na čiju se potpunu primjenu još uvijek čeka. 'Kad OIB profunkcionira u potpunosti, na jednom će mjestu pomoću tog broja biti moguće provjeriti sve sada problematične stvari', smatra Kristić.

O tome da će 'OIB omogućiti bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba te priljevom i tijekom novca, što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije', nebrojeno su puta već govorili i Šuker i premijerka Jadranka Kosor, kao i bivši im vrhovni vođa koji trenutno prebiva u salzburškom uzništvu, Ivo Sanader.

Provođenje, a ne teoriju - i dalje se čeka. Baš kao i to da porezne kartice državnih dužnosnika postanu javne, kao u skandinavskim zemljama.

'Tamo je to javna stvar, ali tamo je i politička kultura takva da se političarima vjeruje na riječ. Isto kao što, primjerice, u Australiji ili Švicarskoj nema zakona o sprečavanju sukoba interesa niti nekog njemu ekvivalentnog zbog iste te političke kulture u kojoj se očekuje da neki poduzetnik neće preuzeti mandat i istodobno nastaviti voditi svoju firmu ili da će neki ministar kupiti nešto od firme svoga brata ili šogora', podsjeća Petrović.

Međutim, koliko god su neke stvari sad već proliveno mlijeko, poput Sanaderove imovinske kartice za koju je bilo i ranije, a sada je to evidentno da je besramno odudarala od stvarnog stanja, nepodijeljeno zanimanje i mogućnost provjere zaziva imovinska kartica svježeg HDZ-ovca i Vladinog potpredsjednika za investicije Domagoja Miloševića.

No kako je došao do svih stanova iz kartice, to je stvar 'za neku drugu instituciju', poručio je Petrović, kazavši da 'imovinska kartica i Povjerenstvo služe samo tome da se vidi koliko je imovine netko imao na početku mandata da bi se to moglo usporediti s onom na kraju mandata i provjeriti je li sve bilo u skladu sa zakonom ukoliko je ima više, a ne vidi se jasno kako i čime ju je netko stekao'.

Drugim riječima, čini se da poreznim obveznicima, čijim novcem dužnosnici barataju, u budućnosti ostaje uglavnom samo vjerovati na riječ i 'karticu' o tome koliko imaju i kako su to što imaju stekli te se pitati ne nastoji li ih netko od tih državnih pastira opet kao žedne ovce prevesti preko obične vode.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još