Voditeljica Službe za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) dr. sc. Ira Gjanero Margan jučer je rekla da su trenutno, uz dominantan virus H1N1, u našoj zemlji prisutni i drugi virusi, poput adenovirusa, koji izazivaju simptome slične gripi.

'Većina ljudi adenovirozu će preboljeti bez većih poteškoća, no kod nekih pacijenata oslabljena imuniteta ona može uzrokovati i teže komplikacije. Simptomi su slični gripi, uglavnom izazivaju respiratorne smetnje, pa je oboljelima teško raspoznati je li riječ o gripi ili virozi. Prisutnost adenovirusa potvrdili su nam laboratorijski nalazi uzoraka iz cijele zemlje, no treba znati da i dalje dominira H1N1. U svakom slučaju, o kojem god da je virusu riječ, treba postupati isto i javiti se svojem liječniku opće prakse ako simptomi postanu teži', pojasnila je dr. Gjanero Margan.

Što je adenovirus?

Adenovirusne infekcije uglavnom izazivaju bolesti dišnog sustava, međutim, ovisno o serotipu, mogu uzrokovati i druga oboljenja poput gastroenteritisa, konjuktivitisa ili cistitisa. Simptomi respiratorne bolesti mogu varirati od sindroma obične prehlade do upale pluća ili bronhitisa. Pacijenti oslabljena obrambenog sustava osobito su podložni težim komplikacijama. U naročito stresnim situacijama poput rata adenovirus može izazvati čak i akutnu respiratornu bolest (ARD).

Iako epidemiološke karakteristike adenovirusa variraju ovisno o tipu, svi se prenose izravnim kontaktom, fekooralnim putem, kapljično ili rjeđe vodom. U većini slučajeva simptomi su blagi pa ne zahtijevaju liječenje ili se liječe samo komplikacije. Infekcija vrlo rijetko uzrokuje smrt, no zabilježeni su i takvi slučajevi.

Protiv adenovirusa serotipa 4 i 7, koji mogu uzrokovati ARD, razvijeno je učinkovito cjepivo, međutim ono se koristilo samo za cijepljenje američkih vojnika. Njegova je proizvodnja obustavljena 1996. godine.

U sezoni smo respiratornih virusa

Dr. Ilija Kuzman iz Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu ističe da se nalazimo u sezoni respiratornih virusa.

'I dalje je apsolutno dominantan virus H1N1. Međutim, uz njega su uvijek prisutni i drugi virusi koji mogu izazvati oboljenja dišnih putova. Protiv adenovirusa ne postoji cjepivo pa se mogu liječiti samo simptomi. Za bolesnike je sasvim svejedno o kojem je virusu riječ budući da ih sami ne mogu raspoznati, a postupanje je u oba slučaja jednako. Preporučuje se pranje ruku i provjetravanje prostorija, međutim ove mjere imaju tek minoran efekt. Od virusa se ne možemo učinkovito zaštititi ako ne postoji cjepivo - ne možemo zbog sezone prekinuti društvene kontakte kojima se oni šire', rekao je dr. Kuzman.

U bolnice sada stižu uglavnom teže bolesni

Ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević dr. Antun Beus kaže da njima u bolnicu u posljednje vrijeme dolaze uglavnom oboljeli od svinjske gripe s teškim kliničkim slikama.

'Kada sezona počne ljudi trče u bolnice čim imaju visoku temperaturu. Osobito su osjetljivi roditelji male djece. No sada nam dolaze ljudi s teškim komplikacijama. Jučer nam je primjerice u jednom trenutku pred bolnicom bilo čak šest kola hitne pomoći. Molili smo stoga hitnu pomoć da nam ne šalje slučajeve koji nam ne pripadaju. Uglavnom nam stižu stariji ljudi iz umirovljeničkih domova i djeca koja su se zarazila nakon povratka u škole. Imamo i djecu s virusnim upalama pluća i bakterijskim upalama. Prekjučer smo u bolnicu primili čak 32 ljudi, što je jako puno. Pritisak je malo popustio jučer poslijepodne. Imamo i tri slučaja novorođenčadi koja su gripu dobila pri porodu od majke ili od osoblja koje se nije cijepilo. Zato ističem da je etička obveza osoblja koje radi u bolnicama da se cijepi. Još uvijek ne možemo reći da gripa jenjava, no čini mi se da će virus posustati s dolaskom sunca. Obično gripa hara u siječnju i veljači, a rjeđe se protegne u ožujak ili do početka travnja', rekao je dr. Beus.