ISTRAŽILI SMO

Kineza u Hrvatskoj oko 2.000, ali nema pokopanih

07.02.2011 u 12:03

Bionic
Reading

Tportal je istražio podatke o demografskim kretanjima useljenih kineskih državljana tijekom proteklih godina te došao do zanimljivih saznanja

Iseljavanje kineskih državljana u brojne destinacije diljem svijeta, od SAD-a i Australije pa do svih europskih država, započelo je osamdesetih godina, paralelno s ključnim političkim promjenama i modernizacijom kineske države koja je imala četiri glavna smjera. To je prvenstveno bilo poticanje privatne inicijative u poduzetništvu i privatnog vlasništva, kao i sloboda kretanja stanovništva unutar zemlje te iseljavanje u druge zemlje.

Tako su prvi kineski sugrađani počeli pristizati u Hrvatsku ranih osamdesetih godina, i to manjim intenzitetom, a nakon demokratskih promjena od devedesetih godina naovamo taj se broj kontinuirano povećava iz godine u godinu. Sveukupno u Hrvatskoj danas živi oko 2.000 kineskih državljana, a od toga oko 400-500 u Zagrebu. Prema stupnju obrazovanja, najviše njih ima srednju stručnu spremu, velik je broj onih bez stručne spreme, a broj onih s visokom i višom stručnom spremom otprilike je izjednačen u odnosu na one bez stručne spreme. Doseljeni kineski građani pokazuju jednak stupanj obrazovanja i gledano prema spolu.

U razdoblju od 2005. do 2009. godine Odjel statistike stanovništva bilježi kontinuiran porast useljavanja. Prema starosti, najveći je broj useljenih kineskih državljana u dobi od 25 do 39 godina, dakle ljudi u naponu radne snage. Najmanji je broj useljenih osoba iznad 49 godina, a prvi put zabilježen je 2008. godine, kad su se doselile četiri osobe u dobi od 55 do 59 godina. Zatim su se 2009. od sveukupno useljenih 77 (većinom u srednjoj dobi, od 30 do 40 godina) prvi put doselile i dvije osobe u dobi od 60 do 64 godine. A što se tiče spola, iako to iz godine u godinu pomalo varira, sveukupno se podjednako doselilo muškaraca i žena.

Dakle, u razdoblju od dvadesetak godina uselili su se većinom mladi kineski državljani koji su aktivni dio hrvatskog stanovništva.

Na upit koliko je pokopanih kineskih građana u proteklom razdoblju, Gradska groblja odgovaraju da ni na jednoj njihovoj lokaciji nije pokopan nijedan kineski državljanin. Jedini je slučaj bio vezan za ekshumaciju i prijenos urne. Također, u Zračnoj luci Zagreb odgovaraju da tijekom ove godine, a niti ranijih, nije bilo prijevoza posmrtnih ostataka kineskih državljana.

Zadnjih godina intenziviran je rad Udruge kinesko-hrvatskog prijateljstva koja potiče povezivanje dviju kultura, učenje kineskog jezika te upoznavanje s hrvatskom kulturom i civilizacijom. O načinu života, običajima, kulturi i duhovnosti kineskih državljana slikovito govori knjiga 'Shanghai' Mattea Riccija, u kojoj je opisan tradicionalan kineski način pokapanja umrlih izoliranjem lijesa posebnom smolom bez mirisa koja balzamira tijelo slično procesu mumificiranja u starih Egipćana.