Hrvatska NEMA PRODUŽENJA ROKA

Zadnji je dan za prijavu državne mature!

Danas u ponoć istječe rok za podnošenje prijava za državnu maturu nakon kojeg više neće biti moguće prijavljivati ili mijenjati već prijavljene ispite

Do petka se za maturu prijavilo oko 27.000 učenika gimnazija i strukovnih škola, a očekuje se da će taj broj danas narasti na oko 32.000.

Gimnazijski učenici trebaju prijaviti najmanje tri obvezna predmeta (hrvatski, matematiku i strani jezik), odabrati razinu polaganja ispita i najviše šest izbornih predmeta. Svoje prijave možete provjeriti uz pomoć uputa na stranici Postani student.

Svi ispiti pisat će se od 23. svibnja do 6. lipnja, a u travnju će se pisati samo eseji iz hrvatskog i stranog jezika.

Kandidati koji su prošle 2010. godine polagali ispite državne mature i zadovoljni su rezultatima, nisu ih dužni ponovno polagati. Ako se ipak odluče za ponovno polaganje, vrijedit će im novi rezultati.

Polaganje ispita državne mature plaćaju svi kandidati osim redovnih učenika koji ove školske godine završavaju četverogodišnje srednje obrazovanje u RH.

Neki fakulteti ne odustaju od dodatnih ispita


Unatoč procjenama Ministarstva znanosti obrazovanja i športa da je državna matura 'položila ispit', neki fakulteti ni ove godine ne planiraju odustati od provođenja dodatne provjere znanja ili sposobnosti.

Na Sveučilištu u Zagrebu ove će provjere obavljati Pravni, Filozofski, Medicinski, Arhitektonski fakultet i Hrvatski studiji te, razumljivo, Likovna, Muzička i Dramska akademija, dok će se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu obavljati motivacijski razgovori kako bi se utvrdilo žele li učenici stvarno to studirati ili im je to 'jedino preostalo'.

Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu provodit će se test likovnih i grafičkih sposobnosti te sposobnosti percepcije prostora od kojih će se svaki vrednovati s čak 30 posto bodova. Drugim riječima, dodatna provjera ukupno će imati težinu od 60 posto, dok će sve ostalo – prosjek ocjena te obavezni i izborni dio državne mature - nositi tek 40 posto bodova.

Na Pravnom fakultetu dodatna će provjera - test razumijevanja teksta i logičnog zaključivanja – donositi 25 posto ukupnih bodova.

Na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu polagat će se test apstraktnog mišljenja, odnosno intelektualnih sposobnosti. Na prvom on će nositi 25 posto bodova, a na potonjem 30 posto.

No svakako je najveće zanimanje izazvao dodatni test koji će se polagati na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u kojem će se provjeravati znanje dijelova gradiva iz biologije, fizike i kemije, bitnih za studij. Ovaj ispit nosit će 50 posto bodova.

Prof. dr. Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta, već je ranije istaknuo da su se za svojevrsni povratak prijemnog ispita odlučili iz dva razloga: zato što žele privući studente kojima je medicina prvi izbor te zato što žele testirati specifična znanja relevantna za njihov studij. Dekan kaže da su na MEF-u u Zagrebu uvjereni da je na testovima iz fizike, kemije i biologije na državnoj maturi bilo premalo pitanja iz gradiva koje je njima važno.

Neki stručnjaci iz MZOŠ-a smatraju da bi MEF u Zagrebu dodatnim testovima mogao postići suprotan efekt - odbiti kvalitetne učenike iz drugih sredina, osobito Splita i Rijeke.

Fakulteti imaju pravo na dodatne testove

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka za tportal je rekao da fakulteti prema zakonu imaju autonomno pravo postavljati dodatne uvjete te da su oni na nekim fakultetima, poput akademija, logični.

'Možda je najveće iznenađenje odluka Medicinskog fakulteta da dodatno provjerava znanja iz biologije, fizike i kemije koja se već testiraju državnom maturom', rekao je Sirovatka i dodao:

'Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ponudio je ove godine i Medicinskom fakultetu u Zagrebu da se dodatni ispit provede kao sastavni dio državne mature – kao još jedan izborni predmet - kako bi učenicima omogućili da ga ne moraju plaćati ili putovati na mjesto polaganja. No provjere na likovnoj i muzičkoj akademiji i svim umjetničkim studijima morat će biti provedene u tim institucijama.

Ipak valja istaknuti da ova iskustva s dodatnim provjerama nisu neka novost. Naime, fakulteti s dugim tradicijama poput filozofskog i pravnog i u drugim su zemljama zadržali pravo dodatne provjere znanja i vještina još niz godina nakon uvođenja državne mature. Primjerice, njemački pravni fakultet obavljao ih je još 10-ak godina. Nadamo se da će naši fakulteti odustati u kraćem roku. Državna matura se pokazala efikasnim sustavom vrednovanja znanja učenika te očekujem da će se broj dodatnih provjera smanjivati osobito nakon što se objave analize usporedivosti ispita te nakon što se provede analiza uspješnosti studiranja prvog bolonjskog ciklusa.'

Sve manje učenika završavat će srednje škole


Sirovatka ističe da bi broj mjesta na fakultetima kroz nekoliko godina mogao postati veći od broja kandidata.

'Ove godine broj učenika koji će završiti četverogodišnje obrazovanje bit će za oko 2.000 manji (oko osam posto) nego prethodne. Taj će se trend nastaviti i narednih godina, zatim ćemo bilježiti manji rast, a potom opet nagli pad. To je posljedica pada nataliteta u ratnim i kriznim godinama', objasnio je Sirovatka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još