Hrvatska PRIJEDLOG ZAKONA

Vlada omogućuje da svaki građanin bankrotira

'Model A bio je uspješan, ali uvijek se može bolje, pa je sada tu model A+, koji će biti još dostupniji širem krugu poduzetnika pod još boljim uvjetima', najavila je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj sjednici vlade

'Temeljem sugestija unaprijedili smo model A u A+, u sklopu kojega se proširuje krug korisnika, a sa 3,8 na 2,8 postnih poena smanjuje se kamatna stopa na sredstva HBOR-a zahvaljujući dogovoru s bankama, a tu je i stupanj refinanciranja koji sa 20 ide na 40 posto', objasnila je ukratko ministrica financija Martina Dalić.

Naglasila je i izmjenu u smislu olakšavanja financijskih preduvjeta tako da se sredstva koja su vlasnici uložili kroz pozajmice neće uzimati u obzir pri izradi izračuna kreditnog zahtjeva. Osim za obrtna sredstva, kredite će se moći koristiti i za financiranje investicija i to odmah, bez čekanja na dogovor banaka i HBOR-a. Otplata na rok od tri godine, uz poček od jedne godine, moći će biti jednokratna ili na rate, objasnila je Dalić, dodavši da je odobrenje za to dala i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ministar Đuro Popijač istaknuo je da će 'to, uz fondove gospodarske suradnje, biti značajan doprinos gospodarskom oporavku', a potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević također je 'vrlo rječito' kazao da 'podržava taj program'.

Kosor je oduševljeno izjavila da ona 'zaista vjeruje u program, unatoč tome što neki smatraju da se Vlada ne bi trebala trsiti u godini prije izbora i zato ih ona potiče da zapnu jos snažnije'.

Da moraju 'zapeti snažno', Kosor je kazala i na samom početku sjednice, kazavši da 'moraju raditi još žešće, ubaciti u još veću brzinu, jer ne ubacuju u brzinu u automobilu, nego sami sebi nameću tempo'.

Pohvalila se da je u 2010. u modelu A iskorišteno dvije i pol milijarde kuna u 583 kredita, od čega jedna milijarda iz HBOR-a.

USKORO ZAKON O OSOBNOM BANKROTU

Svojevrsna pomoć stiže i običnim građanima, jer Vlada kani konačno uvesti osobni bankrot o čemu će izraditi i Zakon do kraja 2011. Zasad je tu samo prijedlog polaznih osnova za uvođenje instituta osobnog bankrota, ali ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da će dužnici i vjerovnici prvo pokušati reprogramirati postojeća potraživanja, a ako u tome ne uspiju, ići će pred sud. Bit će izrađen i registar potrošača u stečaju s obzirom na to da se nakon jednog zaključenog stečajnog postupka nad imovinom istog potrošača neće moći povesti novi stečajni postupak u sljedećih 10 godina.

STROŽI ZAKON O SUKOBU INTERESA


Ministar Bošnjaković obrazložio je i najavljivani stroži zakon o sprečavanju sukoba interesa, kojim se s dužnosnika djelokrug širi i na ravnatelje te tajnike u ministarstvima, dakle, rukovodeće državne službenike.

Osim novčanih, uvode se i prekršajne kazne u slučaju kršenja zakona, među čijim je novim odredbama i ona da se dopušteni udio u vlasništvu trgovačkog društva s dosadašnjih 20 smanjuje na 0,5 posto. U tom slučaju, on ili ona ne mogu stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obnaša dužnost, što vrijedi i za članove njegove ili njezine obitelji ako je prije najmanje dvije godine prije preuzimanja pa do prestanka obnašanja dužnosti prenio ili prenijela udio na člana obitelji.

U povjerenstvu će ubuduće sjediti samo nestranački članovi koje će birati Sabor, a ono će i provjeravati imovinske kartice uz pomoć provjere, primjerice, zemljišnih knjiga te poreznih kartica kako bi se moglo utvrditi odgovara li prijavljeno stvarnom stanju.

'Također, provjeravat će se i računi kod domaćih i stranih banaka, uz čuvanje bankarske tajne, najavila je Kosor, dodavši da je 'to jako dobro jer tako ništa neće moći ostati skriveno'.

SEDMI PEP


Vlada je s današnje sjednice Europskoj komisiji poslala i svoj sedmi Pretpristupni ekonomski program (PEP) 2011.-2013., u kojem je kao temeljni cilj hrvatske ekonomske politike navedeno održavanje makroekonomske stabilnosti, poticanje gospodarskog oporavka i ubrzanje gospodarskog rasta.

PEP predviđa ubrzanje gospodarskog rasta, s 1,5 u ovoj na 2,5 posto u 2013. godini, prosječnu inflaciju ispod 2,5 posto te smanjenje deficita opće države sa 5,6 posto BDP-a u ovoj na 2,4 posto BDP-a u 2013. godini.

PEP sadrži i dio o javnim financijama kao i o strukturnim reformama, primjerice u energetici, restrukturiranju brodogradnje, železnica i slično. Ministar prometa Božidar Kalmeta izvijestio je da je u ponedjeljak u Ministarstvu financija PEP prezentiran i sindikatima i poslodavcima te da su mu svi dali potporu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još