Hrvatska ORGANIZATOR PROSVJEDA PROTIV JOSIPOVIĆA

'Ne možemo negirati pozitivnu ulogu ustaškog pokreta'

Nakon što je Hrvatska čista stranka prava, koja otvoreno zagovara ustaštvo i fašizam te mržnju prema svima onima koji ne misle isto, ponovo došla u žižu javnosti zbog prijetnje smrću koju je glavni tajnik njenog zagrebačkog ogranka uputio našem novinaru Dragi Pilselu, ali i vrlo dvosmislenim porukama vezanim uz bombu poslanu u hrvatsku ambasadu u Berlinu, preko e-maila popričali smo s Ivanom Lozom, međunarodnim tajnikom te stranke, koji u Njemačkoj organizira prosvjed povodom posjeta predsjednika RH Ive Josipovića toj zemlji

Intervju objavljujemo u integralnom obliku, pri čemu nije potrebno napominjati da stavove Ivana Loze i HČSP-a općenito smatramo skandaloznima i nespojivima s demokratskim načelima. Bez obzira na to, smatramo da u demokraciji svatko ima pravo na iznošenje stavova i mišljenja, jer se sloboda govora naročito odnosi na one čiji su stavovi, blago rečeno, nepopularni.

Zbog čega nećete odustati od najavljenih prosvjeda povodom dolaska predsjednika Josipovića u Njemačku?

Kao prvo, ne odustajemo od mirnih demonstracija, jer što pravaš obeća, mora i izvršiti. Uostalom, mirni prosvjedi su osnovno demokratsko pravo europskog društva i način političke borbe svake demokratske stranke kao što je to HČSP. Prošle srijede smo se odazvali pozivu predsjednika, dr. Ive Josipovića. Rekli smo mu da jedino on drži ključ u rukama hoće li se demonstracije održati ili ne. Kako je nemoguće očekivati da pravaši negiraju pozitivnu ulogu ustaškog pokreta do 10. travnja 1941. i 10. travnja kao kontinuitet hrvatske državnosti te jedno od počela današnje Republike Hrvatske, tako je nerealno očekivati da bi predsjednik sotonizirao partizane i jugokomunistički poredak.

Ali on ima milijun 'diplomatskih' načina da izbjegne identifikaciju s, recimo, Radom Bulatom i prizna da je hrvatski narod plebiscitarno prihvatio proglašenje NDH koja se time ipso facto ima tretirati kao jedno od počela današnje Republike Hrvatske. Ako hoćemo 'europsku Hrvatsku', onda se moramo odreći povijesnog balasta. Da su prilike u Hrvatskoj normalne i da se s najviših političkih mjesta ne provocira glorifikacijom Tita i proleterskih brigada (osnovanih na Staljinov rođendan!) te izjednačavanjem partizanskih i četničkih zlodjela s antifašizmom, ne bi bilo potrebe da se o Titu i Paveliću, partizanima i ustašama, raspravlja na političkoj, nego samo na povijesnoj razini.

Drugo pak pitanje je treba li, pogotovo izvan domovine, demonstrirati protiv legalno izabranog predsjednika? Nitko ne spori da je dr. Ivo Josipović demokratski izabran predsjednik Republike Hrvatske, no je li i predsjednik svih Hrvata? Mislim da nije, već da nastavlja politiku svoga prethodnika koji dijeli hrvatske građane i njihove pretke na podobne i nepodobne. Uostalom, dr. Josipović nema mandat većine, već manjine. Za njega je glasalo samo 30,01 posto sveukupnog biračkog tijela.

Koliko ljudi očekujete na prosvjedu?

Naš mirni prosvjed nije koncipiran kao masovna demonstracija, već kao prosvjed upozorenja. Dopuštam mogućnost da je predsjednik uočio znakove vremena. Vjerujem da ne želi ući u hrvatsku povijest kao predsjednik koji je hvalio partizansko-četničke zločine i promovirao kape troroge i krvave crvene zvijezde petokrake.

Strahujete li da bi moglo doći do nasilja?

Ni najmanje ne strahujem da bi moglo doći do nasilja. Ali strahujem od toga da bi nam jugonostalgičari i njima slični, kao i tzv. mladi hrvatski antifašisti, mogli pokušati podmetnuti kukavičje jaje. Naime, mogu se umiješati među nas s 'ustaškim kapama' i neprikladnim parolama, rimskim pozdravom ili sličnim glupostima. Imamo indicija za te moguće podvale. No naš stav je jasan: mirnodopsko pravaštvo temelji se ne samo na demokraciji, nego na ideji slobode i prava pojedinca; sva prava koja traži za hrvatski narod pravaštvo jamči i svakom drugom te promiče slobodu, jednakost i snošljivost. Skupinama i pojedincima koji su bliski fašističko-rasističkoj ili bilo kojoj drugoj totalitarnoj ideologiji ne može biti mjesta među čistim pravašima. Upozorit ćemo njemačku policiju na moguće provokatore te zamoliti da odstrani takve.

Koliko vas Hrvata u Njemačkoj podržava?

Podrška nam stiže sa svih strana, čak i od pojedinaca i skupina od kojih to nismo očekivali.

Što znate o organizaciji Hrvatski Feniks? Održavate li ikakve kontakte s tom organizacijom? Imate li ikakvih saznanja o slanju bombe u hrvatsku ambasadu u Berlinu?

Ne vjerujem da postoji organizacija HF. Slijedom toga ne možemo održavati kontakte s nekim nepostojećim fantomom. Nemam nikakvih saznanja o jučerašnjem slanju bombe u hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu. Taj čin smo najoštrije osudili. Jučer sam rekao da je taj sramotni čin možda nečija podvala, djelo nekog provokatora ili izraz revolta, jer se s najviših političkih mjesta provocira glorifikacijom zločinca Tita i partizanskog pokreta te izjednačavaju partizansko-četnička zlodjela s antifašizmom. Sve sliči na podvalu. Iako scenarij nosi rukopis KOS-a i Udbe, ne želim ići tako daleko i sumnjati da je to možda djelo osoba bliskih političkom vrhu RH.

Samo to ime, Feniks, upućuje na Bugojansku akciju koja asocira na nekadašnju političku emigraciju. Timing i mjesto daju prostor spekulaciji o povezivanju akcije s prosvjedom HČSP-a. Navodna svrha 'osveta branitelja' daje prostora da se naokolo okrive hrvatski branitelji koji su ovih dana počeli dizati glave u Hrvatskoj. Najbolje bi, po tom scenariju, bilo kao krivca prokazati nekog 'prolupanog' branitelja, po mogućnosti člana HČSP-a. Da iza akcije stoje Hrvati skloni terorizmu, sigurno ne bi slali ručnu bombu u Berlin, već bi minirali ili pokušali minirati jedan od partizansko-četničkih spomenika u Hrvatskoj.

Priča o bombi u Berlinu podsjeća na onu u Pazinu pred planirani Thompsonov koncert. Kajin je tada optužio hrvatske ekstremiste, desničare. Kada se ustanovilo da je bombu postavio njegov prijatelj 'antifašist', nije imao ni mrvicu morala da se ispriča. Vrijeme će pokazati tko stoji iza ove, po meni provokacije; ne daj Bože neki simpatizer predsjednika Josipovića.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još