Hrvatska AKADEMSKA HRVATSKA

Nova 572 doktora znanosti i 965 magistara

Akademski stupanj doktora znanosti 2009. godine stekla su 572 kandidata, a tijekom te godine 965 kandidata završilo je poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu te je steklo akademski stupanj magistra znanosti, magistra ili sveučilišnoga specijalista, podatci su Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Najveći broj kandidata doktorirao je i završio poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu na Sveučilištu u Zagrebu - 77,6 posto doktora znanosti te 65,4 posto svih magistara znanosti, magistara i sveučilišnih specijalista.

Najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva - 22,5 posto, a najveći broj magistarskih, stručnih ili specijalističkih radova bio iz područja društvenih znanosti - 61,6 posto.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platilo je troškove doktorskoga studija i postupak stjecanja doktorata za 42,6 posto doktora znanosti, za njih 29,2 posto troškove je platio poslodavac, njih 24,7 posto sami su platili studij, a 3,5 posto ih je u kategoriji ostalo.

Na Sveučilištu u Rijeci doktoriralo je 7,9 posto kandidata, na splitskome Sveučilištu 6,6 posto, osječkome 5,8 posto, zadarskome 1,9 posto te na Sveučilištu u Puli 0,2 posto.

Po broju doktorskih disertacija, biomedicinu i zdravstvo slijede društvene znanosti s 19,2 posto, prirodne s 18,4 posto, tehničke sa 17,5 posto, humanističke s 15,7 posto te biotehničke sa 6,3 posto. Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnog područja znanosti - 0,4 posto.

Udio žena među novim doktorima znanosti bio je 46,9 posto, prosječna dob doktora znanosti bila je 38,1 godina, a žene su u prosjeku bile nešto mlađe (37,5 godina) od muškaraca (38,6 godina). Modalna grupa - ona s najvećom frekvencijom - bila je od 30 do 34 godine.

Među magistrima znanosti, magistrima i sveučilišnim specijalistima udio žena bio je veći od muškaraca i iznosio je 57,7 posto. Prosječna dob u toj skupini je 36,2 godine, a žene su u prosjeku mlađe (35 godina) od muškaraca (37 godina).

Prije stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, 62,1 posto kandidata već je steklo akademski stupanj magistra znanosti, a u 62,2 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istog područja kao i magistarski rad.

Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prije stekli akademski stupanj magistra znanosti njih 96,1 posto steklo ga je u Republici Hrvatskoj, a 3,9 posto izvan nje.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u izobrazbi - 56,5 posto, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 16,1 posto, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 15,9 posto, javnoj upravi i obrani te obveznome socijalnom osiguranju 3,5 posto, a u djelatnosti informacije i komunikacije 1,7 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 5,6 posto novih doktora znanosti, a njih 0,7 posto bilo je nezaposleno.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još