Hrvatska DEPONIRANO DO DALJNJEGA

Sanaderove umjetnine ne mogu se izlagati

Osim zanimanja za to koja se djela velikih slikarskih imena nalaze u Sanaderovu vlasništvu ili suvlasništvu, postavlja se i opravdano pitanje što će biti s tim umjetninama tijekom sudskog procesa koji se očekuje. Pravni stručnjaci dobro upućeni u slučaj ističu da se ona ni na koji način ne mogu iskorištavati za bilo koje svrhe, pa i humanitarne, da bi se izlaganjem namaknuo novac, primjerice za bolesnu djecu

Bivšem premijeru Ivi Sanaderu, kad bi se u sudskom postupku dokazalo da mu je iz Fimi medije pripalo, kako se pretpostavlja, 28 milijuna kuna, zaprijetilo bi oduzimanje cjelokupne imovine, a ne samo spomenutog iznosa stečene imovinske koristi. Osim toga, bez imovine bi mogla ostati i njegova uža i šira obitelj ako ni Sanader ni obitelj u sudskom postupku ne bi uspjeli dokazati da su je stekli na legalan način, primjerice iz svojih prihoda ili nasljedstva.

Naime, s obzirom na to da je riječ o uskočkom kaznenom djelu zloporabe položaja i ovlasti, za koje se tereti Sanader, na njegov slučaj primjenjuje se 'prošireno oduzimanje imovinske koristi' koje je uvedeno prije dvije godine izmjenom članka 82. Kaznenog zakona.

EU ulaže nelegalno stečenu imovinu u društveno korisne ustanove

U EU, prva koja je donijela zakon o oduzimanju imovine bila je Italija prije 20 godina, a nekoliko godina kasnije Nizozemska, Velika Britanija, Austrija te Belgija. U Njemačkoj je također moguće oduzeti imovinu ako postoje dokazi da je stečena kaznenim djelom. U Velikoj Britaniji pak na snazi je zakon o imovini stečenoj kaznenim djelom, kolokvijalno poznat i kao 'zakon Robina Hooda', koji predviđa oduzimanje takve imovine i organiziranje javne prodaje, nakon čega se dobiveni novac uplaćuje na račun fonda solidarnosti. Osnovana je i državna agencija za istraživanje, praćenje i pronalaženje kriminalne imovine, a zakon je jedan od najefikasnijih propisa u suzbijanju organiziranog kriminala. Između ostalog i zato što su banke dužne dati podatke o svim klijentima zanimljivima za istragu.

Po stavku 2. tog članka, ako je počinjeno kazneno djelo za koje je nadležan Uskok, pretpostavlja se da je ukupna imovina počinitelja stečena nezakonito, a na počinitelju je, kao i na njegovoj obitelji, da dokaže suprotno.

Zato ne pomaže ni prebacivanje imovine na obitelj i rođake. Naime, nelegalna imovina oduzet će se i ako se po bilo kojoj pravnoj osnovi nađe kod počiniteljeva bračnog druga, djece, roditelja, braće ili sestara, ali i kod punca i punice, svekrve ili svekra, piše Vjesnik.

Čak da je Sanader fiktivno prenio imovinu na neke treće osobe izvan obiteljskoga kruga, primjerice prijatelje, ne bi mogao biti siguran da će je moći vratiti. Imovina bi se oduzela i tim osobama ako je one nisu stekle, kako zakon kaže, 'u dobroj vjeri'. Primjerice, ako bi nelegalna imovina bila prodana, kupac bi mogao ostati bez nje ako ju je kupio iako je znao da je stečena kaznenim djelom.

Za oduzimanje imovine - naravno, dokaže li se pravomoćno počinjenje kaznenog djela - nije važno ni kad je imovina nezakonito stečena. Sanadera se navodno inkriminira za slučaj Fimi media od kraja 2006. godine do odlaska s dužnosti 2. srpnja 2009. godine, no i sva imovina stečena prije, kao i poslije tog razdoblja, mogla bi postati upitna. Trenutačno je najintrigantnije oduzimanje pokretnih stvari iz Sanaderove kuće, uglavnom umjetničkih slika, ali navodno i jednog tepiha, dok famozni satovi kojima je bivši premijer provocirao javnost još nisu pronađeni.

To je prvi takav slučaj izuzimanja vrijednih pokretnih stvari iz kuće, navodno i poslovnog prostora osumnjičenika u zagrebačkoj Šarengradskoj ulici, a pritom se sve događa 'pod reflektorima'. Osim zanimanja za to koja se djela velikih slikarskih imena nalaze u Sanaderovu vlasništvu ili suvlasništvu, postavlja se i opravdano pitanje što će biti s tim umjetninama tijekom sudskog procesa koji se očekuje. Pravni stručnjaci dobro upućeni u slučaj ističu da se ta djela ni na koji način ne mogu iskorištavati za bilo koje svrhe, pa i humanitarne, da bi se izlaganjem namaknuo novac, primjerice za bolesnu djecu. Zaplijenjene Sanaderove pokretnine moraju ostati u depoima ili drugim prikladnim prostorima sve dok postupak pravomoćno ne završi, kada će se vidjeti koja je njihova daljnja sudbina, rezolutan je Vjesnikov sugovornik iz pravnih krugova.

Sanaderov slučaj, sada je jasno, u mnogočemu se razlikuje od ostalih sličnih koji su mu prethodili, a možda i od onih budućih. Polančecu, Protegi, Mravku i Marincu također je blokirana imovina za korupcijske slučajeve u kojima su optuženi, ali se za njih traži oduzimanje 'samo' nepripadajuće imovinske koristi koju su ostvarili, zbog čega im je blokirana imovina, no ne moraju dokazivati cjelokupno podrijetlo svoje imovine. Za razliku od Sanadera i njegove obitelji, kojima to predstoji žele li zadržati ono što su zakonito stekli u svojem vlasništvu.

Analogija sa Sanaderovim slučajem postoji jedino u predmetu Dubai, gdje je zagrebačkim poreznicima, ali i članovima njihovih obitelji, doduše još nepravomoćno, oduzeta imovina čiju legalnost nisu dokazali. Dobro je podsjetiti da je u nepravomoćnoj presudi sudac Ivan Turudić kazao da se oduzima imovina jednom članu obitelji osuđenika, jer ni on nije uspio dokazati da ju je stekao legalno (bila je riječ o jednoj tekstilnoj radnici koja je postala vlasnica vrijednih nekretnina, a bilo je jasno da ih nije mogla steći u radnom vijeku).

Sanader, osim iznimno, ako bi došlo do obnove postupka, neće potpadati pod odredbe Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom ili prekršajem, koji vrijedi od 1. siječnja. Taj je zakon još rigorozniji od dosadašnjega, na čiju primjernu uža Sanaderova obitelj ima stalne primjedbe. Novi zakon ide tako daleko da se i za umrlu osobu može voditi postupak za oduzimanje imovine, pa na kraju i njeni nasljednici mogu ostati bez svega.

Riječ je o vrlo opasnoj zakonskoj odredbi i tek ćemo vidjeti što će na kraju biti s njome, upozoravaju neki stručnjaci.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još