HTV-OV HITRO.HR

Zbog cenzure urednica 'Latinice' završila na hitnoj

14.12.2010 u 12:23

Bionic
Reading

'Latinica' bi nakon Nove godine opet mogla nestati s malih ekrana, neslužbeno se i ispod glasa šuška u krugovima kojima se smiješe istrage i uhićenja nakon što je pao i sam Ivo Sanader glavom i Bubom

O tim strahovima, kao i o tome da je zbog stresa koji je doživjela urednica cenzurirane 'Latinice' naslova 'Zločin iz privatizacije nikad ne zastarijeva' Vesna Kolmanić završila na hitnoj pomoći te joj je ustanovljeno predinfarktno stanje, raspisao se urednik 'Latinice' i nezavisni novinar Hrvoje Appelt u pismu koje je odaslao predsjedniku Ivi Josipoviću i Vladi te zastupničkim klubovima u Saboru.

U tom je pismu Appelt, koji kaže da mu je početkom tjedna na HRT-u zabranjen ulaz u zgradu bez ikakvog objašnjenja, nakon što je više od dva mjeseca pro bono svakodnevno radio na uređivanju emisije 'Latinica', pobrojao sve što se događalo u toj emisiji unazad nekoliko mjeseci.

Osim podsjećanja na raskošno rezuckanje iz prošlosti kroz višegodišnju borbu Denisa Latina s Hloverkom Novak Srzić, tu su i najnovije aktivnosti škarica poput onih kad je 'Latinica' početkom studenoga skraćena  za čak 40 minuta tako što je iz nje odstranjen prilog o švercu cigareta u kojem se spominje Carinu, Mladena Barišića i Tvornicu duhana Rovinj, pri čemu je izrezan i jedan novinar. Naime, Josipu Oreču koji potpisuje izrezani prilog HTV je nakon petogodišnjeg honorarčenja otkazao suradnju.

Škare su se posve razularile prilikom emisije na temu 'Zločin u privatizaciji nikada ne zastarijeva' čijoj su posvemašnjoj zabrani prethodila dva sporna priloga o privatizaciji Name i Jadran filma.

Među onima kojima je Appelt poslao pismo je i Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije, koji je tportalu opet ponovio da 'i za slučaj 'Latinice' vrijedi isti onaj problem kao i u slučaju većine medija i na koji je već nekoliko puta ranije upozoravao, a to je da su mediji i vlasnici medija slobodni, ali da novinari koji u njima rade apsolutno nisu slobodni, o čemu govori i to što nema statuta redakcija'.

O problemima s kojima se novinari susreću u svojem poslu dosad se već govorilo na sjednicama pred parlamentarnim antikorupcijskim vijećem, ali škarice su i tada bile hitre pa se u samim medijima o tome moglo malo pročitati, čuti i vidjeti. Možda se nekim čudom situacija do nove sjednice koja se sprema, bez obzira na ovo pismo, promijeni.

U svakom slučaju, Jovanović ističe da je 'jako bitno da novinari mogu slobodno progovarati i otvarati sve teme koje se tiču ljudi i života u Hrvatskoj', ali da slijedom navedenoga 'nekome u vrhu HRT-a, a očito i ne samo tamo, ne odgovara da se o tome razgovara'.