Hrvatska CANCUN USPJEŠNIJI OD KOPENHAGENA

Hrvatska obećala smanjiti emisiju CO2 za 5 posto

  • Autor: Kruno Kartus
  • 11.12.2010 21:24:00
  • 11.12.2010 20:17:53

Na UN-ovim pregovorima o klimatskim promjenama koji su se održali od 29. studenog do 10. prosinca u meksičkom Cancunu Hrvatska je obećala smanjiti emisija stakleničkih plinova za pet posto od 2013. do 2020. godine. Nakon pristupanja Europskoj uniji taj iznos popet će se na europskih 20 posto. Konferencija je završila uspjehom koji mediji nazivaju 'djelomičnim', a najveća novost je izdašni fond

Globalni pregovori UN-a o klimatskim promjenama u meksičkom Cancunu završili su jučer djelomičnim uspjehom. Ključno je postignuće pokretanje 'zelenog fonda za klimu' namijenjenog siromašnim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena i zaustavljanje gubitka tropskih šuma, javljaju svjetski mediji. 'Ovo je nova era međunarodne suradnje o klimatskim promjenama', prenosi Reuters riječi predsjedavajućeg Patricia Espinose, meksičkog ministra vanjskih poslova.

U sljedećih deset godina, do 2020., siromašnim zemljama namjerava se osigurati po 100 milijardi dolara godišnje za transfer čistijih tehnoloogija, znanja i zaštitu tropskih šuma. S druge strane, Bolivija je prosvjedovala smatrajući da razvijene zemlje obećavaju premalo smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali 190 zemalja ipak je prihvatilo predloženi tekst sporazuma.

Pregovori u Cancunu smatraju se posljednjim pokušajem UN-a da zaustavi globalno zagrijavanje na razini do 2 stupnja Celzija do 2050. godine, nakon što je zbog nerazumijevanja bogatih i siromašnih zemalja propala prošlogodišnja konferencija o klimi u Kopenhagenu. U cilju smanjenja ekstremnih poplava, suša, oluja, valova vrućina i podizanje razine mora koje uzrokuje čovjek, Kopenhagen nije postigao ništa pa je zato važniji djelomični uspjeh Cancuna.

Za razliku od prošle godine, u protekla dva tjedna, od 29. studenog do 10. prosinca, zajednički stav o klimatskim promjenama zauzele su čak i Kina i SAD, dvije najveće zemlje u emisiji stakleničkih plinova.

Klima je u međuvremenu također rekla svoje. Analize prosječnih globalnih temperatura NASA-ina Goddard instituta za svemirska istraživanja pokazale su da je 2010. godina bila najtoplija u zadnjih 130 godina, od kada postoje najstariji analizirani podaci, a mnogi smatraju da je tome pridonijelo upravo ispuštanje stakleničkih plinova, odnosno utjecaj čovjeka.

Budućnost Kyoto protokola, međunarodnog ugovora koji od razvijenih zemalja traži smanjenje stakleničkih plinova, ostala je nejasna i odlučeno je da se odluka o tome odgodi za sljedeći sastanak.

Kina i SAD zahtijevaju da se uspostavi standard i primjeni u svakoj zemlji prilikom izvještavanja o razinama smanjenja emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova, s detaljnim i provjerljivim podacima, ekonomskim pokazateljima i zajedničkom metodologijom. Tako se nastojalo zadovoljiti Ameriku, koja sumnja da bi neke zemlje mogle manipulirati podacima u svojim izvještajima.

Voditelj hrvatskog izaslanstva je bio Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. 'Izaslanstvo Republike Hrvatske priklanja se u potpunosti stavovima EU čiji cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova za barem 20 posto u odnosu na baznu 1990. godinu.

Međutim, Hrvatska danas nastupa još uvijek kao samostalna država pa će se, ako se do kraja kyotskog razdoblja postigne međunarodni dogovor, naći na popisu zemalja koje su se obvezale smanjiti svoje emisije (članice Priloga I) sa svojim individualnim emisijama. Odnosno, cilj Hrvatske je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5 posto u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Uz ovaj cilj za Republiku Hrvatsku stajat će napomena da se radi o privremenom cilju i ulaskom u EU Hrvatska preuzima zajednički cilj Europske unije', rekla je za tportal glasnogovornica MZOPU-a Kata Gojević.

Taj stav zastupaju također Marijana Petir i Mirela Holy kao predsjednica i članica Saborskog odbora za zaštitu okoliša, koje su u sklopu izaslanstva u Cancunu bile od 7. do 10. prosinca.

Osim dogovora o pokretanju fonda, britanski list Guardian zaključuje da su konferencijom dominirala dva pitanja, sudbina Kyoto protokola i uloga SAD-a i Kine kao najvećih zagađivača u daljnjim aktivnostima protiv klimatskih promjena i njihovom smanjenju.

'Prvi puta zemlje su donijele tako širok spektar mjera i instrumenata kojima će se pomoći najviše zemljama u razvoju', zaključila je nakon dogovora Christiana Figueres, čelnica UN-ova tajništva za klimatske promjene.

Pregovore smjestiti u realnije okruženje

U seriji kritičkih članaka njemački list Der Spiegel opisao je mjesto pregovora u Cancunu kao 'slijetanje svemirskog broda na Zemlju' i kao umjetno stvoreni svijet luksuznog hotela i konferencijskog centra koji ne može promovirati održivi razvoj. 'Na UN-ovim sastancima o klimi tisuće ljudi je zatvoreno  u dvoranama dva tjedna. One su krcate, bez prirodnog svjetla i ljudi su prisiljeni preživjeti na sendvičima. Ljude se umara beskrajnim govorima bez imalo sadržaja. Njihova snaga iscrpljuje se u mnogobrojnim radnim grupama, a u međuvremenu su suočeni s rastućim pritiskom rokova i nedostatkom vremena', piše Spiegel.

Novinar Christian Schwagerl pita se može li takav eksperiment uspjeti. 'Mogu li se 194 zemlje dogovoriti o granicama potrošnje nafte, ugljena i plina, koliko će se proizvesti jeftinog mesa i koliko šume smiju posjeći radi brze zarade? Je li moguće u umjetnom okolišu pronaći rješenje koliko stupnjeva bi se Zemlja smjela zagrijati sljedećih nekoliko stoljeća?'

Schwagerl smatra da bi pregovarače UN-a jednom trebao pozvati na mjesto pogođeno klimatskim promjenama - na Pacifičke Otoke kojih zbog podizanja razine mora uskoro neće biti, u indijske slamove ili usred naftom zagađene delte Nigera. 'To bi izaslanike prizemljilo, a ljudima širom svijeta pokazalo što se zaista događa'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još