Hrvatska BRAMMERTZ PRED VIJEĆEM SIGURNOSTI

'Ključan je naš zahtjev za dokumentima iz Oluje'

Glavni tužitelj Haaškog suda (ICTY) Serge Brammertz u ponedjeljak je pred Vijećem sigurnosti UN-a iznio uglavnom pozitivnu ocjenu o suradnji Hrvatske s njegovim uredom, istaknuvši da je u zadnja tri tjedna primio novo izvješće vladine Radne skupine o administrativnoj istrazi nestalih dokumentima iz operacije "Oluje".

Brammertz je u pisanu izvješću Vijeću sigurnosti UN-a 17. studenoga kritizirao prijašnja tri izvješća Radne skupine zbog "nedosljednosti i otvaranja pitanja koja nisu riješena" u administrativnoj istrazi nestalih topničkih dnevnika iz "Oluje" 1995., što je ponovio i u ponedjeljak, dodavši kako je u međuvremenu primio novo izvješće iz Zagreba.

"Pošto sam vam podnio pisano izvješće, vlasti su poslale dodatno izvješće našem uredu i identificirale određen broj problematičnih područja", rekao je Brammertz, pozvavši Hrvatsku da " i dalje rješava te probleme i u cijelosti razjasni nestanak dokumenata".

Tužiteljstvo ICTY-ja od 2007. traži od Hrvatske predaju topničkih dnevnika iz "Oluje" kao dokaza optužbe u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača.

Haaški tužitelj pozitivno je ocijenio odgovore na ostale zahtjeve za pravnom pomoći.

"Hrvatske vlasti uglavnom odgovaraju na naše zahtjeve za pomoć, ali ključno neriješeno pitanje ostaje naš zahtjev za važnim vojnim dokumentima povezanim s 'Olujom'", istaknuo je Brammertz. Ponovio je ocjenu iz pisanog izvješća da je Radna skupina hrvatske vlade, koju je osnovala kako bi pronašla dokumente ili utvrdila što se s njima dogodilo, "sada počela raditi na novim pravcima istrage" koje je haaško tužiteljstvo identificiralo prije godinu dana.

Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a sudjeluje i stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u Ranko Vilović.

U ocjeni o suradnji Srbije s Tužiteljstvom ICTY-ja Brammertz je ocijenio da je ona "dobra" kad je riječ o pristupu dokumentima i svjedocima, ali da je neuspjeh Srbije da uhiti dvojicu preostalih haaških bjegunaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića razlog "najveće zabrinutosti". "Srbija mora premostiti jaz između izražene predanosti uhićenju i djelotvornosti svojih operacija na terenu", upozorio je, pozvavši vlasti u Beogradu da "aktivnije pristupe uhićenju bjegunaca".

"Srbija drži ključeve za uhićenje Mladića i Hadžića", rekao je Brammertz, ocijenivši kako neuspjeh srbijanskih vlasti da ih privedu pravdi "ometa pomirbu u regiji i šteti vjerodostojnosti međunarodnoga pravnog sustava u cjelini".

Za Bosnu i Hercegovinu Brammertz je rekao da "zadovoljavajuće odgovara na zahtjeve tužiteljstva za pomoć", te pozvao vlasti da udvostruče napore protiv mreža koje štite bjegunce. Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da osuđeni ratni zločinac Radovan Stanković ostaje na slobodi tri godine nakon bijega iz zatvora u Foči.

Brammertz je također upozorio na važnost "koordiniranih strategija" za procesuiranje ratnih zločina među državama bivše Jugoslavije te na uklanjanje zapreka za izručenje optuženika i prijenos dokaza preko državnih granica. On je pozvao na nastavak suradnje nacionalnih državnih odvjetništava s tužiteljstvom preko programa "tužitelja za vezu", pokrovitelj kojega je Europska unija.

Također je naglasio da je prioritet smanjenje njegova ureda i osiguranje učinkovite tranzicije, u okviru strategije završetka rada Haaškog suda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još