Crna kronika MASOVNA GROBNICA IZ PORAĆA

Počelo istraživanje 'krvavog polja' u Sloveniji

U srijedu je nastavljeno sondiranje masovne grobnice iz vremena poraća kod slovenske Dobove, nakon što je prošlog tjedna izvršeno početno ispitivanje zemljišta, no osim nekih izjava i pretpostavki za sada nema dokaza tko su žrtve i koliko ih se u grobnici nalazi

Vladinu službu za evidentiranje masovnih grobnice iz vremena poraća vodi državni tajnik Marko Štrovs, koji je u srijedu, zajedno s parlamentarnim izaslanstvom, pred Dan mrtvih položio vijenac poratnim žrtvama u Hudoj Jami. On je za Hinu je u telefonskom razgovoru potvrdio je da je sondiranje grobnice na lokaciji Osredki uz rijeku Savu, smještenom između sela Mostec i Dobove, u srijedu nastavljena. Tijekom sondiranja utvrdit će se dimenzije zemljišta u kojemu se, po navodima svjedoka, nalaze posmrtni ostaci žrtava i to bi trebalo biti poznato potkraj ovog ili početkom idućeg tjedna.

Štrovs je potvrdio da su priče o postojanju masovne grobnice na tome mjestu kružile već 20-tak godina, ali da je sada to po prvi put materijalno potvrđeno početnim ispitivanjima.

Prošlog četvrtka je izvršeno početno iskapanje 20 metara nekadašnjeg protutenkovskog rova na polju kojega su lokalni stanovnici nekoć krišom zvali 'krvavo polje', a na kojemu sada sade kukuruz. Iskapanje je potvrdilo iskaze svjedoka da su tu u svibnju i lipnju 1945. pa i kasnije vršena masovna strijeljanja. Nađeni su kosturi i ostaci žice kojom su ubijenima bile vezane ruke.

Prema izjavama nekih svjedoka iz vremena tragičnih događaja, posmrtni ostaci ubijenih nalaze se na oko 120 metara inače 2 kilometra dugog protutenkovskog rova, no Štrovs ne isključuje da bi opsežnija sondaža možda otkrila posmrtne ostatke i u drugim dijelovima tenkovskog rova iskopanog pred sam kraj rata.

Po njegovim riječima, za razliku od Tezna kod Maribora i rudnika Barbarin rov u Hudoj jami kod Celja, gdje su ubijani vojnici 'poraženih vojski', kod Dobove se radi o 'drugom tipu gubilišta', jer se pretpostavlja da su žrtve bili i civili koji su, s obzirom na blizinu ceste i željezničke pruge, dovođeni 'iz šire regije', a prema nekim navodima i iz Zagreba. Prilikom prvog iskopa prošlog tjedna pronađene su zubne proteze koje su pripadale starijim osobama.

'Neki svjedoci govore da su žrtve dovođene vlakom iz logora Teharje kod Celja, iz središnje Slovenije, pa i iz Zagreba', rekao je Štrovs. Dodao je da ne može isključiti ni neke pretpostavke da su kod Dobove strijeljani pripadnici SS divizije Prinz Eugen, koja je bila sastavljena od jugoslavenskih Nijemaca, odnosno 'volksdeutschera' koju su zarobili partizani kod Zidanog Mosta, a onda je možda vlakom dovedena do Dobove.

Slovenski mediji ovih dana navode da su, po nekim svjedočenjima suvremenika događaja, na to mjesto dovođeni i strijeljani civili iz Zagreba, cijele obitelji koje su nove vlasti sumnjičile kao kolaborantske, te građani susjednih slovenskih Brežica, koje su nove vlasti optuživale za kolaboraciju s Nijemcima ili tretirale kao klasne neprijatelje.

Što se tiče istražnih radnji oko poratnih događaja i novoevidentirane masovne grobnice, Štrovs je naveo da je zadaća njegove službe samo evidentiranje i utvrđivanje dimenzija grobnice, dok su istražne radnje i eventualna ekshumacija i identifikacija žrtava stvar nadležnih državnih organa, odnosno policije i državnog tužiteljstva.

Štrovs navodi da su egzekutori žrtava kod Dobove po svoj prilici 'neregularne' postrojbe, zbog čega nikakav pisani trag o skoro 700 masovnih grobnica u Sloveniji istraživači do sada nisu našli ni u beogradskim arhivima od kada im je u njima omogućen pristup. 'U dvadeset godina istraživanja nismo o masovnim poratnim ubojstvima našli nikakvu dokumentaciju, pa ni u Beogradu', rekao je Štrovs.

To je, kako dodaje, i glavni razlog za mišljenja kako poratne masovne egzekucije nisu obavljale redovite postrojbe tadašnje jugoslavenske vojske nego iregularne postrojbe, za koje slovenski mediji navode da su ih sastavljali vrlo mladi ljudi mobilizirani na samom završetku ratnih operacija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još