Lani je obrađeno 1,7 posto manje kaznenih prijava nego godinu ranije. 61 posto prijava odnosilo se na kaznena djela s poznatim počiniteljem, dok je broj nepoznatih počinitelja smanjen za 9,3 posto u odnosu na 2008.

Podaci su to iz godišnjeg izvješća o punoljetnim počiniteljima kaznenih djela Državnog zavoda za statistiku.

Županijski i općinski sudovi 2009. su donijeli 33.776 pravomoćnih presuda, što znači da je broj optuženih osoba veći za 3,6, a osuđenih za pet posto u odnosu na 2008.

Više od polovice prijava odnosilo se na kaznena djela protiv imovine. 29,2 posto prijavljenih za tu vrstu kaznenih djela je optuženo, a 28,7 posto ih je i osuđeno.

Pokazatelji o toj i drugim vrstama kaznenih djela godinama su uglavnom nepromijenjeni, a jedinu drastičnu promjenu doživio je broj kaznenih djela protiv pravosuđa.

Broj prijava za takva djela porastao je četiri puta, a broj osuda čak šest puta. Uzrok takvom porastu Zavod vidi u promjeni Kaznenog zakona.

Prema izrečenim sankcijama, najzastupljenija je uvjetna kazna zatvora (70,5 posto), bezuvjetna kazna zatvora (19 posto), bezuvjetna novčana kazna (7,7 posto) te ostale sankcije (2,8 posto).

Kazna bezuvjetnog zatvora izrečena je za 4.831 počinitelja. Najučestalije su kazne zatvora do šest mjeseci (1.776) i od šest do 12 mjeseci (1.387 počinitelja), a izrečene su i četiri kazne dugotrajnog zatvora.

Sigurnosne mjere izrečene su u 6.317 slučajeva, a za 700 počinitelja kazna zatvora zamijenjena je radom za opće dobro. Mjera oduzimanja imovinske koristi izrečena je u 1.608 postupaka, a 3.290 osoba je tijekom kaznenog postupka bilo u pritvoru.

Ranije osuđivanih počinitelja bilo je 7.197, a među njima 1.515 osuđenih za istovrsno kazneno djelo.

Udio žena među počiniteljima kaznenih djela je relativno nizak. Među prijavljenima je bilo 13,7 posto, a među optuženima 11,5 posto žena.