Prema njihovim podacima, udio poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle u Hrvatskoj bio je 1,2 posto.

Najviše poginulih u prometu bilo je u Zagrebu, gdje su nastradale 74 osobe, u Splitsko-dalmatinskoj županiji nastradale su 64 osobe, a u Osječko- baranjskoj županiji njih 47. Najmanje poginulih, devet, bilo je u Požeško-slavonskoj županiji te Šibensko-kninskoj županiji, gdje je na cesti stradalo 14 osoba.

Lani je najviše ljudi poginulo u vozilima, njih 443 ili 71,9 posto, te 95 pješaka ili 15,4 posto. U željezničkim nesrećama poginulo je 27 ljudi, u nemotornim vozilima njih 30, a u ostalim nesrećama u prijevozu 21 osoba.

Među poginulima u prometnim nesrećama tri četvrtine je muškarca ili 76,5 posto, a jedna četvrtina žena - 23,5 posto.

Najviše ljudi u prometu je poginulo u rujnu, 12,8 posto, a najmanje u ožujku, 5,4 posto.

U nesrećama u prijevoznom sredstvu najviše poginulih osoba bilo je u rujnu, i to 13,5 posto od ukupno poginulih osoba u prijevoznom sredstvu, a najmanje poginulih bilo je u prosincu (4,3 posto).

U rujnu i prosincu poginuo je isti i ujedno najveći broj pješaka. Udio poginulih pješaka u tim mjesecima bio je 13,7 posto. U ožujku, travnju i lipnju poginuo je isti i ujedno najmanji broj pješaka. Udio poginulih pješaka u tim je mjesecima bio 4,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.