Prijevara je umalo uspjela jer su u gruntovnici u Zagrebu dvije iste aktivne zemljišne knjige, Blato Novo i Blato Staro. U svakoj je knjizi bio upisan drugi vlasnik, pa se pretpostavlja da su prevaranti imali suradnika u gruntovnici, otkriva Večernji list
Preko dviju agencija za prodaju nekretnina – Kasteli Opereta – u rujnu odnosno do sredine listopada prodavalo se građevinsko zemljište u Zagrebu od 1299 kvadrata za 450.000 eura, čije je vlasništvo u zemljišne knjige upisano temeljem krivotvorenog ugovora o darovanju. Parcela je na atraktivnoj lokaciji nedaleko od Arene Zagreb, a prodaju je oglasio stanoviti Saša Srdoč (za njim je raspisana policijska tjeralica).
Srdoč se predstavio kao pomorac s Krka, a u slučaju prodaje ugovor bi potpisao njegov odvjetnik. Parcela se dopala jednom zagrebačkom poduzetniku i bio je za nju spreman platiti 370.000 eura. Cijenu je spustio u jednom danu, kada je rekao da plaća gotovinom. Bilo mu je čudno što sa Srdočem ne može stupiti u kontakt, a još više je posumnjao kada je doznao da je prodavatelju nekretninu darovala baka. Ta činjenica ne bi bila sporna, ali kada je zatražio kontakt sa Srdočevom bakom ili mamom, pojavili su se problemi. Izravan kontakt sa Srdočevom obitelji nije bio moguć. Kupcu se mailom javila Srdočeva mama.
Falsificirani ugovori s 'mamom'
Provjerio je adresu s koje mu se javlja pomorčeva majka te otkrio da u banci iz koje mu je mail poslan osoba po imenu Srdočeve majke – ne postoji. Provjerom
ugovora o darovanju pokazalo se da je ugovor falsificiran. Javna bilježnica koja je ovjerila dokument pod tim brojem ovjere ima zaveden drugi predmet. Na ugovoru je bilo lažirano i ime javnobilježničke prisjednice. Poduzetnik je slučaj prijavio policiji, a Večernji list nastavio je istraživati.
Na adresi VIII. južna obala 15 na Kajzerici Večernji je potražio Anđelu Garašić, navodnu Srdočevu baku.
Doznali su da je gospođa Garašić umrla prije 20-ak godina i da sa Srdočem nema nikakve veze! Susjedi kažu da je pokojnica zemljište ostavila sinu Slavku Pavlišku koji je također pokojni i koji je zemljište prodao 1997, a novi je vlasnik 2003. zemljište prodao tvrtki Kolnoa. Taj je niz potvrđen i u povijesnom prikazu ZK uloška. Kako je moguće da za isto zemljište postoje dva vlasnička lista – jedan na Sašu Srdoča, a drugi na tvrtku Kolnoa?
Nemoćan bez informacija iz gruntovnice
Upravo zbog te činjenice Večernjak je posumnjao, a njihove sumnje potkrepljuju i odvjetnici upućeni u funkcioniranje zemljišnih knjiga, da Saša Srdoč, koji je očito u cijeloj priči samo figura iza koje stoje jači igrači, odnosno organizirana grupa koja je osmislila prijevaru sa zemljištem, bez informacija iz same gruntovnice nije mogao znati da za katastarsku općinu Blato, u kojoj se nalazi sporna parcela, postoje dvije zemljišne knjige, Blato Staro i Blato Novo, da u knjigu B. Novo koja je u osnivanju zbog novih katastarskih izmjera nisu prebačeni svi podaci iz B. Starog, a unatoč tome knjiga B. Novo puštena je u pravni promet, te da se građevinsko zemljište od 1299 kvadrata u novoj zemljišnoj knjizi vodi pod vlasništvom pokojne Anđele Garašić, iako je parcela zapravo promijenila još tri vlasnika.
Taj podatak to zemljište čini idealnim za malverzacije u zemljišnim knjigama, vlasnica je pokojna već 20-ak godina, sa zemljištem se ništa ne zbiva, očito nema nasljednika koji bi mogli zapitati otkud ugovor o darovanju...
Da je njezino zemljište ukradeno, tvrtka Kolnoa doznala je sredinom listopada. Saša Srdoč u jednom se trenutku pojavio u Zagrebu kada se uputio u katastar kako bi se upisao kao posjednik na prijevaru stečene nekretnine.
Polimac 'unuka' prijavio DORH-u
No u katastru nije samo Anđela Garašić upisana kao posjednik, nego i vlasnici kojima je kasnije pripala ta parcela. Iz katastra su prvo zvali osobu koja je zemljište prodala Kolnoi, a ta je osoba alarmirala direktora Kolnoe Patrika Polimca koji je tek tada shvatio što se sa zemljištem zbiva. Sve je prijavio DORH-u, kao i predsjednici zagrebačke gruntovnice koja je na tu nekretninu stavila plombe, odnosno zabilježbe spora. Pokrenut je tzv. ispravni postupak u zemljišnoj knjizi Blato Novo. Kolnoa mora dokazati vlasništvo, a dotad s parcelom ne može praktički ništa. Nova zemljišna knjiga ne smije biti puštena u pravni promet sve dok se ne zatvori stara. Inače se otvara prostor za malverzacije.
Predsjednica zagrebačke gruntovnice Nives Radišić objašnjava da je odluka o osnivanju Blata Novog donesena još 1965. te da je u više navrata prijašnjih godina počinjalo i prestajalo osnivanje B. Novog. Nakon što joj se obratio odvjetnik tvrtke Kolnoa i upozorio je na problem s dva vlasnička lista, tražila je očitovanje bilježnice, koja je potvrdila da je riječ o falsifikatu ugovora o darovanju.
