POLANČEC NA SUĐENJU SANADERU

'HDZ je jednoglasno prepustio Inu MOL-u, i to u 45 minuta'

01.03.2012 u 09:27

Bionic
Reading

U nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženom za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje mita od čelnika MOL-a, svjedoči Sanaderov nekada bliski suradnik i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec. On je i sam bio pod istragom u aferi Ina - MOL, ali je od osumnjičenika postao USKOK-ov svjedok

13.30 ODREĐENA PAUZA OD 15 MINUTA zbog konzultacija Sanadera i odvjetnika uoči početka unakrsnog ispitivanja Polančeca.

13.25 Upitan kada je odluka napokon došla na Vladu, Polančec 
je prepričao da je ministrica Marina Matulović-Dropulić najprije htjela razjasniti pitanja u Ministarstvu i da je on zbog toga organizirao nekoliko sastanaka. Sastanci nisu postigli rezultat i ja sam o tome obavijestio Sanadera. U jednom trenutku je, kaže, Sanader tražio da se u pregovore uključi Jadranka Kosor koja bi bila medijator jer je između njega i Šukera 'znalo iskriti'. Polančec kaže da se 21. siječnja ugovor usvojio, a potpisan je 30. siječnja 2009. godine.

13.20 
Polančec kaže da je nakon posljednjeg sastanka sa Sanaderom održao još dva-tri sastanka sa Šukerom, Hernadyjem i Jadrankom Kosor

13.10 
'Nakon odlaska Sanadera iz Vlade dogodio se još samo jedan sastanak vezan za ovu problematiku, a to je bilo u ljeto 2009. godine kada je Sanader mene nazvao i zamolio me da dođem u Predsjedništvo HDZ-a. Najavio mi je da će tamo biti Šuker i Hernady i da će se razgovarati o usuglašavanju konačnih stavova oko Prirodnog plina. Rekao je da ga je Kosor zamolila da on organizira taj sastanak. Sanader je tada dao uvod u sastanak, zamolio da se nađe rješenje i otišao sa sastanka. Tada se već radilo o velikom dugu INA-e prema proračunu, Šuker i Hernady su se rukovali i dogovorili porezno podmirenje duga prema proračunu. Mislim da se i Sanader na kraju priključio i svatko je otišao svojim putem. Bio je to zadnji sastanak na tu temu na kojem je bio Sanader. Priče o drugim sastancima su čista nebuloza. Ja sam pričao naknadno i s Kosor i ona je potvrdila da je ona inicirala taj sastanak', opisao je posljednje dane suradnje s Ivom Sanaderom Polančec.

13.00 
'Ne možemo reći da bi RH snosila gubitke poslovanja Prirodnog plina, tvrtke koju je otkupila za jednu kunu, a tvrtka je vlasnik cjelokupne količine plina. Dogovorena je odgoda plaćanja INA-i od jedne do jedne i pol godine. INA je također izdala bankarsku garanciju ruskom Gazpromu, čime je jamčila za potraživanja Gazproma tvrtki Prirodni plin', rekao je Polančec. 

12.49
'Podzemno skladište plina Okoli trebala je preuzeti stopostotna državna tvrtka Plinacro, a za trgovinu plinom bile su predviđene dvije opcije: jedna je da ju preuzme konzorcij više tvrtki iz energetskog sektora, a druga da ju preuzme država. Prihvaćena je druga opcija', rekao je Polančec. Na pitanje jesu li te dvije tvrtke trebale surađivati, kaže: 'Rađen je niz projekcija, definiran je okvir, a zatim su se nastavili pregovori o preuzimanju tvrtke Prirodni plin. Jedan od najvećih svjetskih revizora izradio je izračune koji su ovisili o cijeni nabave prirodnog plina, političkoj hrabrosti Vlade i tečaju američkog dolara.' Polančec tvrdi da bi ta tvrtka prve dvije godine poslovala s gubitkom, ali kaže da je pogrešno donositi sudove o toj tvrtci u samo dvije godine jer bi imala ugovor s INA-om: 'Ja vas uvjeravam da bi za 15 godina to postala jedna od tri-četiri najjače energetske tvrtki u Hrvatskoj. Mislim da će se otkup tvrtke Prirodni plin i dogoditi na kraju.'

12.41 
Upitan za pregovore o preuzimanju plinskog poslovanja, Polančec je rekao da su se pregovori o prodaji skladišta podzemnog plina vodili ranije. 'Pregovori o mogućnosti preuzimanja tvrtke Prirodni plin počeli su u proljeće 2008.' Stav MOL-a o plinskom biznisu, kaže Polančec, bio je da se Vlada mora pridržavati obaveza koje je preuzela u pregovorima s EU kada je potpisala ugovor o pristupanju energetskoj zajednici. 'Vlada se obvezala da će do 1. kolovoza 2011. godine postići tržišnu cijenu plina za povlaštene potrošače, a do 1. 1. 2012. za tarifne. To se nije dogodilo, Vlada je kroz cijenu plina vodila i socijalnu politiku.'

12.30
Polančec kaže da nakon zaključaka na Predsjedništvu HDZ-a nije bilo rasprave, da se nitko nije protivio toj odluci koja je jednoglasno donesena. On tvrdi i da je Predsjedništvo stranke uvijek ranije raspravljalo o bitnim pitanjima i da su se zaključci stranke implementirali na Vladi. Polančec je član Predsjedništva bio oko dvije i pol godine. Upitan je li ovu odluku prenio odvjetniku Markoviću, odgovara potvrdno i dodaje da je to prenio i predstavnicima MOL-a, nakon čega se pristupilo konkretizaciji odluke. 'Odvjetnik Marković je bio iznenađen brzinom donošenja odluke, nije očekivao da će to Vlada prihvatiti, i to je to, on je dalje operacionalizirao te političke odluke. Nakon daljnje analize Marković mi je rekao da ipak takvu odluku smatra dobrom s obzirom na članak 7 ugovora.

12.26 
Na pitanje tužiteljice, Polančec objašnjava da je na Predsjedništvu rečeno da će u NO-u INA-e sjediti pet članova MOL-a, tri člana Vlade i jedan predstavnik radnika. A što se Uprave tiče, dogovoreno je da tamo sjede tri člana Vlade i tri MOL-a, s time da predsjednik Uprave bude predstavnik MOL-a. Dakle, u slučaju da je Uprava podijeljena oko neke odluke, konačnu odluku donosi predsjednik Uprave. 



12.15 Polančec je potvrdio da je Sanader na užem kabinetu rekao da se ponuda MOL-a treba prihvatiti, a kaže da je stav Sanadera bio obvezujući za sve ostale: 'To grubo zvuči, govorim sam protiv sebe, ali ne pamtim da je donesena neka odluka suprotna njegovom stavu.' Na pitanje gdje se donijela konačna odluka o prepuštanju upravljačkih prava INA-e MOL-u, Polančec kaže da se ubrzo dogodila i sjednica Predsjedništva HDZ-a na kojoj je bio vrh stranke.

'Raspravljalo se o toj temi, Sanader je uveo prisutne o problematici, nakon čega sam ja održao prezentaciju u kojoj sam iznio kronologiju pregovora. Pojasnio sam dileme, moj je zadatak bio da u okviru političkih odluka nastavim pregovore s MOL-om. Tada se povela rasprava koja nije bila posebno duga, postavljeno je nekoliko pitanja. Moji odnosi sa Šukerom su bili poznati i mi smo se sukobljavali. Šuker je ipak bio jedini koji je postavio pitanje načina komunikacije takve odluke prema javnosti i nešto više je postavljao pitanja. Nakon ne preduge rasprave doneseni su zaključci kada je Sanader pitao je li u redu da mi dajemo šefa NO-a, a MOL šefa Upraveuz pravo prvokupa i reotkupa i da se produži vrijeme prava veta raspolaganja dionicama INA-e, da se nastavi s pripremama za otkup skladišta podzemnog plina i preuzimanja plinskog biznisa.Nakon njegovih stavova ta odluka je jednoglasno donesena! Bilo je dvadesetak članova Predsjedništva. Sveukupno, s prezentacijom, trajalo je 45 minuta', detaljno je prepričao Polančec.

12.08 
Polančec se ispričao sudu zbog neprimjerene reakcije, a na pitanje tužiteljice je li se nakon sastanka Sanadera i njega dogodio uži kabinet Vlade na kojemu je odlučivano o ponudi MOL-a, Polančec kaže da je dogovoren par dana kasnije: 'Tom sastanku obično prisustvuju osobe kojih se tiče problematika, a na njemu su bili Kosor, Šuker, Matulović Dropulić, Kalmeta i, nisam siguran, ali mislim da je bio i Čobanković. Sanader je sve upoznao o tome da postoji zahtjev MOL-a za konsolidacijom prihoda INA-e, pojasnio je kako se to postiže, služio se papirom kojeg sam mu ja dao. Tada je meni dao riječ i ja sam prezentirao pregovore s MOL-om. Nakon toga se povela rasprava, a raspravljalo se o broju članova Nadzornog odbora. Iz uvoda Sanadera, moglo se zaključiti da se Sanader nije protivio konsolidaciji INA-e da MOL ima većinu u NO. Pojasnio je stav, ali je rekao i da se s time ide na Predsjedništvo stranke (HDZ) na kojem će se o tome raspravljati. Mene je zadužio da napravim prezentaciju i dam argumente za i protiv.'

POLANČEC
Sanader je na Predsjedništvu HDZ-a pitao je li u redu da mi dajemo šefa NO-a, a MOL šefa Uprave(...)? Nakon njegovih stavova, ta odluka je jednoglasno donesena! Bilo je dvadesetak članova Predsjedništva. Sveukupno, s prezentacijom, odlučivanje je trajalo45 minuta.  
12.07 'Što se tiče profita i konsolidacije prihoda INA-e, to Vlada nije morala prihvatiti, mogla je pregovarati. Nije neuobičajeno da veća upravljačka prava u tvrtkama imaju strane koje nemaju većinski dio dionica, primjer je talijanska tvrtka Parmalat', unio je Turudić u zapisnik riječi svjedoka Polančeca.

12.05
'Gospodine Polančec, prije nego što nastavimo, vi ste ovdje svjedok i prema Zakonu o kaznenom postupku ja vas moram pitati da pojasnite što ste rekli, ja na to imam pravo. Moje utvrđenje slušajući što ste rekli, ja mislim da iskazi nisu identični. Vi ste vrlo važan svjedok i dužnost suda je da razjasnimo sve nejasnoće. Nepotrebno je da i upadate u riječ i komentirate što sam naveo, branitelji mogu intervenirati u zapisnik. Dopuštam da se može pogrešno nešto uvesti u zapisnik', kaže sudac Turudić.

12.04 NASTAVAK SUĐENJA
 Pristupila je i odvjetnica Jadranka Sloković

11.12 Polančec inzistira da Turudić 
prizna iskaz u USKOK-u jer je 'nakon iznošenja argumenata za i protiv, Sanader tada rekao da se ponuda prihvati'. Kako se Polančec uznemirio, Turudić mu je rekao da bude pristojan iako mu to često ne uspijeva, na što mu je Polančec odgovorio: 'Tu smo isti!'
Turudić je rekao da rasprava prelazi civilizirane uvjete, upozorio je Polančeca da vrijeđa sud te je odredio pauzu do 12 sati.

11.09 
Sudac Turudić ponavlja Polančecov iskaz u USKOK-u gdje je rekao da je Sanaderov stav o ponudi MOL-a odmah bio jasan i prethodno formiran, a Polančec tvrdi da nije drugačije govorio u USKOK-u: 'Sanader je s tim u vezi imao jasan stav da se to može prihvatiti na osnovi argumenata.' Turudić mu govori da je i dalje kontradiktoran u odnosu na iskaz u USKOK-u i ne dozvoljava mu da ponovno pojašnjava što je tada mislio.

POLANČEC:
Kosor mi je nakon izlaska iz zatvora rekla: Što misliš kako je meni bilo kada sam morala donijeti odluku o prodaji sedam posto dionica INA-e po naređenju Sanadera, a znaš kako je reagirao Đuro Dečak? Ja sam rekao da me ne zanima kako je Đuro reagirao.  
11.06 
Odvjetnik Čedo Prodanović naglašava da Polančec nije rekao da je Sanader prihvatio ponudu MOL-a, nego je rekao da se može prihvatiti. 'Razlozi su za to bili da je MOL imao više dionica, a osim toga Mađari su oko cijene plina popuštali Vladi. Bili smo svjesni razina kompetencija menadžera jedne i druge strane. Uprava INA-e imala je manje kompetencije nego MOL', to su prema riječima Polančeca bili Sanaderovi argumenti za pristajanje na ugovor s MOL-om.

10.53 
'Nakon javne ponude održan je sastanak na kojem nisam bio, a o tome me obavijestio odvjetnik Marković. Tada su predstavnici MOL-a radi promjena u vlasničkoj strukturi zatražili reviziju upravljačkih prava i konsolidaciju prihoda INA-e. Po međunarodnim standardima, konsolidacija se može provesti da MOL stekne više od 50 posto dionica prodajom Vladinih dionica, ili da se MOL-u osigura većina u NO-u. Marković i ja smo bili iznenađeni jer nismo očekivali konsolidaciju. Vlada je tada mogla pokušati ispregovarati drukčiji sastav članova u NO-u.

Ja nisam imao mandat za pregovore o tome pa sam tražio sastanak s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Ubrzo smo se sastali i nakon što sam mu predočio zahtjev MOL-a, on nije djelovao iznenađen. Rekao je da postoje argumenti za i protiv, no da mu je ideja da većinu u NO ima MOL - prihvatljiva. Rekao je da će se o tome dalje raspravljati na užem kabinetu Vlade', objašnjavao je Polančec direktnu umiješanost Sanadera u proces privatizacije.

Kako je Polančec u USKOK-u govorio drugačije i rekao da je Sanader tada prihvatio zahtjev MOL-a, sudac Ivan Turudić traži pojašnjenje. 'Sanader je tada iznio stavove za i protiv, i sugerirao da se takav stav može prihvatiti. Mislim da nisam bio kontradiktoran', kaže Polančec.

Sanader novinarima na hodniku:

'Nisam naredio Kosor da proda dionice Fonda branitelja, pa Fond je neovisno tijelo od Vlade!'

10.29 Na pitanje koliko je MOL točno stekao dionica tijekom dobrovoljne javne ponude i je li on bio uključen u taj proces, Polančec odgovara: 'Dobrovoljna javna ponuda je takav čin da jedan od ponuđača samoinicijativno može dati ponudu, bez ičijeg utjecaja. MOL je tad imao 25 posto plus jednu dionicu, a nakon javne ponude MOL je stekao više od 47,26 posto dionica. MOL je putem Zagrebačke burze istaknuo cijenu od 2.800 kuna po dionici. U prvi mah, mirovinski fondovi i drugi investicijski fondovi negativno su reagirali jer su smatrali da MOL treba ponuditi više. 2008. godine tržište kapitala još nije ulazilo u pravu krizu, a u rujnu iste godine krenula je kriza i većina je na kraju prodala dionice MOL-u. Svoje dionice je MOL-u prodao i Fond hrvatskih branitelja! U to vrijeme sam znao da je krajem ljeta dio branitelja koji su bili članovi Fonda uputio zahtjev za otkup udjela pa je Fond trebao imati likvidna sredstva. Fond je odlučio prihvatiti javnu ponudu MOL-a, predsjednica Fonda bila je Jadranka Kosor.

Ali 2010. godine kada sam izašao iz istražnog zatvora, kad me sestra vozila u Koprivnicu, moja supruga je dobila poziv na mobitel od kućnog prijatelja preko kojeg je jedan stranački dužnosnik tražio da idemo na kavu. Ja vas molim da ne govorim o tome tko je on, jer je ionako imao problema. On mi je prenio poruku da se predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor želi naći sa mnom. Tom kućnom prijatelju, tu poruku je prenio Branko Bačić. Ja i Kosor našli smo se u rujnu 2010. godine, pitala me kako mi može pomoći. Ja sam rekao da naprave konferenciju za tisak i da se očituju o zajedničkim stvarima, jer sada imaju amneziju. Izvolite stati iza političkih odluka koje smo zajedno donosili, rekao sam. To se odnosi na HEP-TLM i na ovo o čemu danas pričamo i o slučaju radnika Borova. Samo sam to tražio. Kosor je rekla da ona ne zna ništa o tom Borovu, ali sam joj rekao da Šeks zna i da nije u redu ja snosim kaznenu odgovornost za zajedničke odluke. Kosor mi je rekla: Što misliš kako je meni bilo kada sam morala donijeti odluku o prodaji sedam posto dionica INA-e po naređenju Sanadera, a znaš kako je reagirao Đuro Dečak?Ja sam rekao da me ne zanima kako je Đuro reagirao.' Dakle, sedam posto dionica INA-e u Fondu branitelja bili su presudni u MOL-ovom preuzimanju INA-e
10.22 'Ja sam pregovarao o mogućnosti zamjene dionica, a raspravljalo se o politici cijena plina, o varijantama kako da se taj segment poslovanja u INA-i unaprijedi. Naime, Vlada je još 2006. izrazila želju za preuzimanjem podzemnog skladišta plina. Otada se razgovara o opciji da Vlada preuzme plinski biznis, ali dotada dobrovoljne javne ponude nije bilo. Ja sam Mađarima dao do znanja da nemam mandat da raspravljam s njima o izmjenama međudioničarskog ugovora, nego izmjene upravljačkih prava', kaže Polančec i objašnjava da je dioničarski ugovor puno širi od korporativnog upravljanja. 'Raspravljali smo o produljenju lock-up perioda i stvarima koje su predstavljale naš interes. Rekli smo da nas zanima pravo prvokupa i reotkupa dionica.'

10.17 
Polančec kaže da je održano 15 do 20 sastanaka na kojima je bio s odvjetnikom Markovićem i drugima. U kasnijem tijeku pregovora s MOL-om kaže da čak ni on nije sudjelovao na svim sastancima jer su nekada uz Markovića kao pravnog savjetnika bili specijalizirani stručnjaci, ovisno o temi sastanka. 'Tako je bilo do 12. mjeseca, a kasnije su se tim pregovorima pridružili Ivan Šuker i Marina Matulović Dropulić, a kasnije je i Jadranka Kosor bila na najmanje dva sastanka', tvrdi Polančec

10.09
'Cilj države u pregovorima bila je zaštita nacionalnih interesa', rekao je Polančec na pitanje tužiteljice. Kaže da je povjerenstvo radilo u krnjem sastavu, da je održalo tri do pet sastanaka i da je najveći problem što se tadašnji ministar financijaIvan Šuker nije pojavio niti na jednom sastanku nego je slao Dragića. 'On je jedini ministar koji nije došao niti na jednu koordinaciju za gospodarstvo koje sam ja vodio, a to mu je bila obaveza. Slao je Dragića, a kasnije je zastupao suprotne stvari od dogovorenih na koordinaciji. Ja sam to objasnio predsjedniku Vlade i molio ga da naredi Šukeru ili da dolazi ili da promijenimo način. Sanader mi je rekao da ja vodim pregovore i da koristim ljude koji su mi potrebni, i da izvještavam njega, kabinet Vlade i Predsjedništvo stranke o svemu. Ionako Predsjedništvo stranke donosi sve ključne odluke.'

9.57
'Vlada je početkom 2008. osnovalo povjerenstvo koje je trebalo voditi pregovore s MOL-om i davati savjete Vladi. Ja sam vodio Povjerenstvo s Ivanom Šukerom, Draženom Bošnjakovićem, Vedranom Duvnjakom i Igrom Lučićem. Kako se radilo o važnom pravnom pitanju izmjena i dopuna između Vlade i MOL-a, a radi se o najvećoj energetskoj kompaniji, za to nije bio dovoljan samo pravni savjetnik. Povjerenstvo je održalo nekoliko sastanaka u krnjem sastavu i povjerenstvo je zatražilo pravnog savjetnika u daljnjim pregovorima i formiranju ključnih dokumenata. Prateći ispitivanje svjedoka i suđenja u ovom procesu, pojašnjavam da su stručne službe Ministarstva gospodarstva pokrenule javnu nabavu. Po starom zakonu, za odvjetničke usluge nije bio potreban postupak javne nabave. Postupak javne nabave podrazumijeva da je Ministarstvo trebalo objaviti namjeru sklapanja ugovora s nekim odvjetničkim uredom. Slijedivši tu proceduru, učinili smo korak više - objavili smo namjeru sklapanja, poslali smo poziv odvjetničkim društvima za koje smo smatrali da mogu odraditi tako složen posao. Nakon što su pristigle dvije ponude, a neka su nas društva odbila jer su u sukobu interesa, stigle su dvije ponude. Tada je odvjetničko društvo Hanžeković svoju ponudu povuklo, ostali su Marković i Plišo. Shodno zakonu i postupku javne nabave mi smo sve objavili u Narodnim novinama', objasnio je Polančec način za odabir odvjetničkog društva koje je za taj posao dobilo 2,7 milijuna kuna bez PDV-a

9.49 Polančec navodi
da sam međudioničarski ugovor iz 2003. godine kaže da se izmjeni ugovora ne mora pristupiti i to tako dugo dok Vlada ima 25 posto plus jednu dionicu. 'Ipak, imajući u vidu lock-up period, moje je mišljenje da se trebalo pristupiti izmjeni međudioničarskog ugovora. Pri tome mislim da sam do takvog zaključka došao tumačenjem samog ugovora', rekao je Polančec. Na pitanje koja je bila uloga MOL-a 2003, Polančec kaže da je bio strateški partner, a da naknadno nije učinjena analiza je li MOL izvršio svoje modernizacijske uloge iz ugovora. Polančec kaže da je bilo dovoljno mišljenje Nadzornog odbora u kojem su zajedno sudjelovali. 'MOL i Vlada su u jednakoj mjeri izvršavali i neizvršavali obveze prema ugovoru.'

9.44 
Tužiteljica pita kada su stigli prvi zahtjevi za razgovor MOL-a i INA-e oko revizije ugovora: 'Sjećam se jednog sastanka iz travnja 2007. kada se govorilo o cijeni prirodnog plina, a tada su iz MOL-u rekli da će nam izaći ususret, ali da očekuju izmjenu upravljačkih prava jer je Vlada bila pala, ili je upravo trebala pasti ispod 50 posto dionica. Svake godine od 2005. godine bilo je po desetak sastanaka s predstavnicima MOL-a.' Polančec kaže da tada MOL nije isticao da želi većinu u Nadzornom odboru, ali je tražio izmjenu sastava, odnosno drugi omjer snaga. 'Takve zahtjeve je najčešće postavljao gospodin Zsolt Hernady', kaže Polančec

9.39 
'Ja sam bio zadužen za inicijalnu javnu ponudu dionica INA-e na burzi i za pregovore o uvjetima prodaje sedam posto dionica zaposlenicima INA-e. Razlog za pokretanje pregovora s MOL-om bila je njihova inicijativa, s obzirom na izmijenjenu vlasničku strukturu', pojasnio je Polančec. MOL se, kaže, pozivao na tu odredbu, ali ističe i da je u 10. mjesecu 2008. MOL govorio o lock-up periodu do kojeg MOL nije mogao samostalno raspolagati svojim dionicama. 'Mislim da ćete se složiti da je bilo bolje da MOL ne prodaje svoje dionice bilo kome bez suglasnosti Vlade', rekao je Polančec, a sudac Turudić odgovorio je: 'Nemam pojma!'

9.35 
Sudac Ivan Turudić pita kada je MOL dobio kontrolu nad INA-om, a Polančec najprije objašnjava da je početkom 2008. godine MOL pokrenuo dobrovoljnu javnu ponudu kada je omogućio svim dotadašnjim vlasnicima dionica da prodaju dionice po cijeni od oko 2.800 kuna. 'Ključni moment je kada je Fond hrvatskih branitelja prodao svojih sedam posto dionica. Tada je prvi put MOL imao više dionica od Hrvatske.'

9.31
Tužiteljica pita Polančeca ima li saznanja o privatizaciji INA-e i MOL-a? Polančec: 'Naravno da imam saznanja, bio sam u to vrijeme ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade, znam kako su i na koji način pregovori pokrenuti.' Polančec kaže da je inicijativa za privatizacijom proizašla iz samog ugovora, ali da je i MOL htio redefinirati međudioničarski ugovor