PARTNERSTVO NA KUŠNJI

Zašto Obama ne želi da Britanija napusti EU?

25.01.2013 u 07:00

Bionic
Reading

Daniel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose na Sveučilištu John Hopkins, ističe da je administracija američkog predsjednika Baracka Obame zainteresirana za što hitniju konsolidaciju ekonomskih politika europskog bloka i nastavak projekta jačanja i proširenja Europske unije. U razgovoru za Glas Amerike Hamilton dodaje da najave da bi Britanija mogla napustiti europski blok nisu naišle na dobar prijem u Bijeloj kući

Hamilton ističe da je Philip Gordon, pomoćnik državne tajnice za Europu i Euroaziju, tu poruku prenio svim svojim europskim sugovornicima, osobito onima u Britaniji.

'Mislim da je prenio poruku predsjednika Obame da SAD želi snažnu Europu u cilju očuvanja transatlantskog partnerstva. Washingtonu treba poseban partner, s kojim može podijeliti teret rješavanja niza postojećih izazova u svijetu. Međutim, stagnacija u Europi, uključujući krizu u eurozoni, kao i prijetnje da će Britanija istupiti iz bloka, ukazuju na njezinu trenutačnu slabost. Umjesno je i korisno da američki dužnosnici to Europljanima direktno predoče.'

SAD je zabrinut zbog zastoja suradnje Njemačke i Francuske, zemalja koje još uvijek igraju presudnu ulogu u izgradnji cjelovite Europe, kaže Hamilton. Taj proces posebno otežavaju dvije različite vizije europskog oporavka, koje zastupaju njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande.

'Iako njemačko-francuska pokretačka snaga više nije ista kao što je nekad bila – jer je blok znatno proširen - bez složne akcije tih dviju država nema napretka. Kancelarka Merkel nije se u svemu slagala ni s bivšim predsjednikom Sarkozyjem, ali ipak su surađivali na fundamentalnim pitanjima Europske unije. Vjerujem da će tako biti i s predsjednikom Hollandeom, zato što Europa nema drugog izlaza.'

Philip Gordon britanskim sugovornicima uputio je jezgrovitu poruku, koju je ovih dana ponovio i predsjednik Obama.

'S američkog stajališta, Britanija kao članica Europske unije vrijedi mnogo više nego kao zemlja izvan tog bloka.'

Inzistiranje britanske diplomacije na takozvana tri kruga vanjske politike prijeti narušavanjem međunarodnog položaja Britanije.

'Britanci nikada nisu odredili što je prioritet njihove vanjske politike: Commonwealth, specijalne veze sa SAD-om ili članstvo u Europskoj uniji. Smatramo da je došlo vrijeme da se Britanija konačno opredijeli. S američke točke gledišta, istupanje Britanije iz Europske unije umanjilo bi ne samo njezin status europske sile, već i njezin status specijalnog partnera SAD-a.'

Amerika se zalaže za još snažnije ekonomske veze s Europom. U izradi je sveobuhvatan sporazum o stvaranju slobodne ekonomske zone koja će transformirati transatlantski entitet, tvrdi Hamilton.

'Ukidanjem restrikcija na putničke letove između Europe i SAD-a, primjerice, osiguralo bi gotovo preko noći novih 80.000 radnih mjesta. Uniformiranjem standarda u farmaceutskoj industriji, cijena lijekova dramatično bi pala. Slično bi bilo i s uvođenjem usklađenih normi u automobilskoj i drugoj vrsti prerađivačke industrije. A što bi za europsku privredu značili američki alternativni energetski resursi, kojih će za samo nekoliko godina biti na pretek. Uštede koje bi se postigle osigurale bi ne samo niže cijene, već i bolje plaće i europskim i američkim radnicima.'

Vrijednost ekonomija na dvije strane Atlantika mogla bi već do sredine stoljeća narasti sa sadašnjih 35 bilijuna na 100 bilijuna dolara godišnje. Bio bi to ekonomski gigant bez premca, zaključio je Hamilton u razgovoru za Glas Amerike