Vrhovni sud potvrdio je u ponedjeljak presudu osječkog Županijskog suda, kojom je odbjegli čelnik GNK Dinamo Zdravko Mamić osuđen na šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama. Najviši sud smanjio je Zoranu Mamiću kaznu zatvora s četiri godine i 11 mjeseci na četiri godine i osam mjeseci, a bivšem porezniku Milanu Pernaru s četiri godine i dva mjeseca na tri godine i dva mjeseca.

Uz to, Vrhovni sud ukinuo je presudu u dijelu koji se odnosi na optužbu da je Zoran Mamić poticao Pernara na zlouporabu te je u tom dijelu naloženo ponovljeno suđenje, priopćio je najviši sud. Bivšem direktoru Dinama Damiru Vrbanoviću potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je osuđen na tri godine zatvora.

Zoran Mamić iste večeri odstupio je s mjesta trenera Dinama. U narednim danima on, Vrbanović i Pernar mogu očekivati poziv kod suca izvršenja.

'Predmet se nakon pravomoćnosti presude dodjeljuje sucu izvršenja. On poziva osuđenika na ročište da vidi ima li eventualnih proceduralnih zapreka, a ako ih nema, onda određuje datum na koji se osuđenik mora javiti u Remetinec na izdržavanje kazne', objašnjava nam odvjetnik Goran Mikuličić.

Kao što je već poznato, recimo, iz slučaja Tomislava Horvatinčića, koji je nekoliko puta odgodio odlazak u zatvor, izdržavanje kazne može se odgoditi ako za to postoji zakonski razlog, kao što je npr. bolest ili neka situacija kojom bi odlaskom na izdržavanje kazne nastala šeta za obitelj koju uzdržava osuđenik.

U kojem se roku sve to odvija? Mikuličić kaže da to ide 'relativno brzo'.

'No sada je procedura u velikoj mjeri poremećena zbog Covida, tako da postoje elementi koji odugovlače cijelu stvar. Ovisi to o tome kako je popunjen odjel u Remetincu, u kojem se vrši evaluacija. Jako je teško predvidjeti, no to ne traje mjesecima, nego ide relativno brzo', pojašnjava.

Ustavna tužba i odgoda izdržavanja kazne

Pitamo ga može li ustavna tužba, koju je već najavio Veljko Miljević, hrvatski odvjetnik Zdravka Mamića, odgoditi početak izdržavanja zatvorske kazne. 'Ustavna tužba ne odgađa izvršnost odluke o izvršenju kazne, nego Ustavni sud donosi odluku o tome je li postupak bio zakonit ovisno o tome na što se ukazuje u ustavnoj tužbi', kaže Mikuličić.

Ipak postoji jedno 'ali'. 'Ako postoje neki iznimno važni razlozi koji bi mogli nanijeti nenadoknadivu štetu podnositelju ustavne tužbe, u ovom slučaju osuđeniku, onda se od Ustavnog suda može teoretski zatražiti privremena mjera, da se dok se ne riješi to pitanje pred Ustavnim sudom zastane s izvršenjem zatvorske kazne. To su iznimne situacije i to se u principu ne događa, no teoretski je moguće', upozorava.

Izručenje ili kazna u zatvoru u BiH?

S obzirom na to da je Zdravko Mamić u BiH, hoće li biti izručen Hrvatskoj ili će odslužiti kaznu u toj zemlji?

'S BiH imamo ugovor o međusobnom izvršavanju kaznenih sankcija. Prema tom ugovoru, najprije se mora raditi o kaznenom djelu koje spada u katalog djela za koja je zaključen ugovor. U ovom slučaju to bi bila kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti koja ulaze u taj katalog. Ona su predviđena u kaznenim zakonima Hrvatske i BiH. Međutim taj postupak, kako što ste ranije vidjeli, može se opstruirati na više načina. U konkretnom slučaju sud BiH zaključio je da kazneno djelo za koje je Zdravko Mamić osuđen u Hrvatskoj ne predstavlja kazneno djelo u BiH. Meni je to, moram priznati, malo čudno, ali dobro, dopuštam mogućnost da su pravosuđa neovisna u svim državama, pa i u BiH, i da nije dužno postupiti ako smatra da bi postupanjem nanijelo neprocjenjivu i nepopravljivu štetu', analizira Mikuličić.

Dodaje da se u praksi takve iznimke uglavnom događaju u onim zemljama u kojima je 'zapriječena kazna kamenovanjem, batinanjem ili bilo kojom drugom diskriminacijom na rasnoj i vjerskoj osnovi'. 'No nezamislivo mi je da ovo spada u tu kategoriju', dodaje.

Pitamo ga može li Mamić odslužiti kaznu u BiH kao što je sam izrazio želju.

'Može', odgovara Mikuličić i podsjeća na slučaj u Hrvatskoj osuđenog Branimira Glavaša, a koji je izdržavao kaznu u BiH. 'To je procedura koju inicira naše Ministarstvo pravosuđa i ono kontaktira s tamošnjim ministarstvom. Ako se prihvati ta inicijativa, onda se kazna može izdržavati u BiH. To je u praksi dosta komplicirano i stoga nije zahvalno biti prorok u tom smislu', zaključuje Mikuličić.