''Tijela državne uprave avne ustanove i pravne osobe dužne do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju u protekloj godini i objaviti podatke o oglašavanju na svojim mrežnim stranicama'', ističe se u pozivu VEM-a.

Uz poziv, objavljen je i popis nakladnika u koji je uključeno oko 150 hrvatskih lokalnih radija i dvadeset lokalnih televizija te obrazac koji odgovorne osobe u državnoj upravi ili javnim ustanovama trebaju ispuniti s detaljnim informacijama o novcu utrošenom na oglašavanje.

U VEM-u ističu da je prema Zakonu o elektroničkim medijima propisano i da su tijela državne uprave, javne ustanove kojima je osnivač država, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom državnom vlasništvu, dužne 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju svojih usluga ili aktivnosti utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i radija.

No, odaziv tijela javne uprave i njihovih odgovornih osoba na taj poziv VEM-a lani bio je, kako ističe taj nezavisni medijski regulator, ”relativno malen”

Naime, Agencija za elektroničke medije zaprimila je do 31. ožujka prošle godine ukupno 24 izvještaja iako se spomenuta odredba Zakona o elektroničkim medijima odnosi na ukupno oko petstotinjak obveznika.

Od 20-tak institucija koje su predale zakonom propisani izvještaj veliki broj obrazaca koje su ispunile njihove odgovorne osobe bio je nepotpun ili neprecizan. U obrascima su, primjerice, isticalo oglašavanje u samo nekoliko medija, a neka su izvještaju navele i plaćeno oglašavanje ”programa” marketinških i, u jednom slučaju, čak i turističke agencije.

Iz Ureda Povjerenika za informiranje Zorana Pičuljana pritom su istaknuli da je objava podataka kako se troše javna sredstva standard transparentnog postupanja i borbe protiv korupcije.

Objava podataka o tome koja su tijela javne uprave, i koliko uplatile sredstava kojem lokalnom medijskom nakladniku, ni na koji način ne bi trebala biti upitna.

Ta je obveza izvještavanja temeljem zakona, povjerena i nakladnicima koji primaju sredstva i tijelima koja ta sredstva odobravaju, dakle obveza je dvosmjerna, poručuju.

U Gongu su, pak, komentirajući činjenicu da se pozivu AEM-a odazvalo manje od pet posto tijela javne vlasti, istaknuli kako ne očekuju da će ti subjekti ispuniti i drugi dio zakonske obaveze – objaviti te podatke na svojim mrežnim stranicama.

”Nedostatak jasnih pravila i nadzora nad njihovom provedbom dovodi do opasnosti da državno oglašavanje postane moćnim alatom za favoriziranje pojedinih medija pri dodjeli javnih sredstava, što pogoduje cenzuri u redakcijama i stvara nekritički nastrojene medije spremne raditi u interesu naručitelja”, naveli su u GONG-u.