Zidane kapelice, pokrivene crijepom, s otvorima u gornjem dijelu, s kipovima Majke Božje, Isusa, svetaca u unutrašnjosti, u čije podnožje vlasnici stavljaju cvijeće, svijeće, trajna svjetla... u Slavoniji nisu rijetkost, križevi krajputaši pogotovo. Ljudi ih grade kao znak vjere, tradicije, u zavjet. Zahtijeva li takva kapelica, u koju se ni ući ne može, legalizaciju, pita se vlasnik jedne iz sela iz okolice Đakova.

'Sagradili smo je prije 20-ak godina, nedugo nakon gradnje kuće, na ulazu u dvorište, između vrata i glavne kapije kao znak vjere, znak da ovdje živi Božja čeljad, da Majka Božja s malim Isusom u naručju, čiji je kip u unutrašnjosti kapelice, čuva naš dom i obitelj. Ne znam trebam li i nju legalizirati kada budem išao vaditi papire za naknadno izgrađene objekte u dvorištu, dok ih za kuću imam' - u nedoumici je vlasnik kapelice piše Glas Slavonije.

Kaže, ako podliježe toj obvezi, legalizirat će i kapelicu.

I Đakovčanin koji je postavio križ ispred kuće, betonom učvrćen u tlo, pita se isto – treba li ga legalizirati.
'Male kapelice koje ne odgovaraju definiciji zgrade ne podliježu obvezi legalizacije' - kažu u Ministarstvu graditeljstva. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji 'zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, smještaju životinja, biljaka i stvari', a što ovdje nije slučaj. No, iako puno rjeđe, ljudi i privatni domovi za smještaj starijih i drugih osoba, grade i veće kapelice, one u koje se može ući. One podliježu legalizaciji.

'Za njih vrijede pravila kao i za sve ostale građevine koje su Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama svrstane u: pomoćne, jednostavne, manje zahtjevne i zahtjevne. S obzirom na to da su kapelice u pravilu manjih dimenzija, može se pretpostaviti da će uglavnom pripadati kategoriji pomoćnih zgrada, što znači da se mogu legalizirati zajedno s osnovnom zgradom ili u posebnom postupku ako je kuća već legalna. Da bi se zgrada mogla legalizirati kao pomoćna, ne smije tlocrtno biti veća od 50 četvornih metara i treba imati jednu etažu. Za nju se ne plaća ni vodni ni komunalni doprinos, a naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade je 500 kuna. Zahtjev za legalizaciju može se podnijeti do 30. lipnja i uz njega se, osim dokaza da je osnovna zgrada legalna, trebaju priložiti tri kopije katastarskog plana. Prilažu se neovisno o tome jesu li osnovna i pomoćna zgrada evidentirane u katastru ili ne', pojašnjava glasnogovornica Ministarstva graditeljstva Đurđica Čoćić. Ako je kapelica veća od 50 'kvadrata', bruto-površine do 100 'kvadrata', vodi se kao jednostavna zgrada.

'Za nju se, uz zahtjev, prilažu i tri kopije katastarskog plana ako je zgrada evidentirana u katastru ili geodetski snimak ako nije. Od ovlaštenog inženjera građevine ili arhitekta potrebno je naručiti iskaz površina i obračunske veličine zgrade koji se također prilaže zahtjevu kao i četiri fotografije', kaže Čočić. U ovom slučaju plaća se vodni i komunalni doprinos i naknada za zadržavanje nezakonito sagrađene zgrade.