Naime, u objašnjenju odluke Ustavni sud podsjeća da pravo na korištenje državnih rezidencija imaju predsjednici Republike, Sabora i Vlade, no i druge pravne i fizičke osobe kada je riječ o promicanju kulturnih, gospodarskih i drugih interesa Republike Hrvatske.

'Prema tome, odluka Vlade otvara mogućnost da se rezidencijalnim objektima koristi neodređeni krug pravnih i fizičkih osoba izvan sustava državne vlasti, ali ne dopušta mogućnost da se tim istim objektima koriste, radi obavljanja svojih ustavnih zadaća, Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviše tijelo državne sudbene vlasti u zemlji, te Ustavni sud Republike Hrvatske', stoji u objašnjenju Ustavnog suda.

Pozivajući se na ustavno načelo diobe vlasti, Ustavni sud zaključno utvrđuje da isključivanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske iz mogućnosti korištenja rezidencijalne državne imovine, očito nema nikakvo objektivno i razumno opravdanje te je riječ o arbitrarnoj odluci.

'Ustavni sud nije nadležan izricati vlastita stajališta kad je riječ o tome treba li omogućiti boravak najviših državnih dužnosnika u rezidencijalnim objektima u privatne svrhe. Takva se odluka temelji na ocjeni političke svrsishodnosti, koja je u nadležnosti regulatora. Međutim, obveza je Ustavnog suda utvrditi pravilo: odluči li Vlada dopustiti mogućnost boravka u rezidencijalnim objektima u privatne svrhe predsjednicima Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, to mora dopustiti i predsjednicima Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske pod jednakim uvjetima, jer je tu riječ o načelnom pitanju, a ne više o ocjeni političke svrsishodnosti', zaključuju u Ustavnom sudu.

Tako će ubuduće i suci Ustavnog i Vrhovnog suda moći koristiti rezidenciju u Visokoj ulici u Zagrebu, vilu Kovač na Hvaru te objekte na Brijunima - vilu Brijunka, Bijelu vilu, vilu Jadranka, otok Vanga, otok Galija te Kaštel.