'Ponosan sam što smo došli do ovog trenutka suradnjom i konsenzusom', zaključio je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin tik prije glasovanja, koje je uslijedilo nakon mjeseci rasprave o ustavnim promjenama. Iako ih je inicirao SDP, odnosno Vlada prijedlogom da se u Ustavu propiše nezastarijevanje teških ubojstava, u Nacrt promjena Ustava na kraju su ušli i prijedlozi drugih stranka, udruga i druge zainteresirane javnosti. Prijedlog da se posebno propiše nezastarijevanje kaznenih djela jugoslavenskog komunističkog režima imao je i HDZ, no nakon što je to u ranijim raspravama odbijeno, ali i zbog sukoba s Grbinom, HDZ više nije htio sudjelovati u izmjenama Ustava na Odboru za Ustav, pa ih tako ni danas nije bilo na izglasavanju Nacrta, što su im članovi odbora zamjerili.

Od promjena koje su danas usvojene, i to i na temelju javne rasprave, ističe se ona kojim se određuju pitanja o kojima se referendum ne može raspisati. Tako se referendum ubuduće neće moći raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda sadržanih u Glavi II. i glavi III. Ustava, obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora (osim potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja iz tih ugovora), donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost te na izbor i imenovanja u Hrvatskom saboru. U prvotnom prijedlogu, vezano uz ograničavanje ljudskih prava spominjala se samo Glava III., no nadodana je i Glava II.

'Takav prijedlog je bolji jer se na taj način nikako ne bi mogla isključiti zaštita ljudskih prava', kazao je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

U usporedbi s prijedlogom kojeg je složila radna skupina, najveću izmjenu doživjela je odredba koja se tiče referenduma. Naime, radna skupina predložila je smanjivanje broja potpisa potrebnih za pokretanje referenduma na 200 tisuća, umjesto sadašnjih 10 posto od ukupnog broja birača, što je prihvaćeno i u Nacrtu ustavnih promjena. Međutim, ipak nije izglasan prijedlog da se uvede prag odaziva na referendum od 40 posto od ukupnog broja upisanih birača, nakon kojega bi se referendum smatrao valjanim.

Nakon provedene javne rasprave ipak je prihvaćen inicijalni Lesarov prijedlog o ukidanju kvote izlaznosti te se umjesto toga uvodi kvota prihvaćenosti. Odluka na referendumu o prijedlogu za promjenu Ustava bit će donesena ako se za taj prijedlog izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum, predloženo je u Nacrtu promjena Ustava. U slučaju referenduma o aktima koji se u Saboru donose natpolovičnom većinom odluka će biti donesena ako se izjasni više od 40 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača, a u slučaju tzv. običnih zakona koji se u Saboru donose većinom bit će potrebna podrška 25 posto birača upisanih u popis birača.

Iako je na početku sjednice Odbora za Ustav Grbin predložio da se na tzv. obične zakone odnosi postotak od 30 posto, s time se nije složio vanjski član odbora Dragan Zelić.

'Trebao bi stajati postotak od 25 posto jer ćemo uz ovakve uvjete (op. a., 30 posto) imati puno referenduma, ali oni neće biti uspješni. Na taj način dosta će novaca otići u vjetar, a referendum će biti samo igračka za građane', kazao je Zelić.

Zelićev prijedlog podržao je i SDSS-ov Milorad Pupovac koji smatra da smanjivanje postotka jest rizik, no da se takvim rizikom jača parlamentarizam i vojla birača. 'Ni parlamentarizam ni volja birača nisu jača strana naše demokracije pa bi bilo dobro da o tome razmislimo', rekao je Pupovac.

'Kod referenduma imamo tri brane. Po novom propisujemo da se Ustavni sud o ustavnosti referendumskog pitanja oglasi odmah na početku, a i propisujemo područja o kojima se referendum ne može raspisati. Kao treću branu predlažete visoki postotak prihvaćenosti, stoga mislim da je nakon prve dvije brane postotak od 30 posto za tzv. obične zakone ipak previsok', rekao je Lesar.

Odbor za Ustav u Nacrtu ustavnih promjena predložio je i da se Ustavni zakon o provedbi Ustava donese u roku od tri mjeseca, a ne kako je dosad bilo propisano u roku od šest mjeseci. Upravo će Ustavni zakon o provedbi Ustava propisati i rokove za izmjene drugih zakona koji se moraju uskladiti s ustavnim promjenama, poput Ustavnog zakona o Ustavnom sudu ili Zakona o referendumu.

U Nacrt ustavnih promjena ubačen je i članak prema kojem će sve ustavne promjene na snagu stupiti danom proglašenja, osim odredbe koja govori o nezastarijevanju teških ubojstava koja na snagu stupa 1. siječnja 2014. Time bi se trebala izbjeći tumačenja da se ustavne promjene donose kako bi se bivšeg čelnika jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića zaštitilo od izručenja Njemačkoj. Naime, 1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU-a, po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002. pa i u slučaju Perkovića, kojega njemačko pravosuđe tereti da je organizirao ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Ako se ništa ne promijeni do krajnjeg izglasavanja ustavnih promjena, Sabor više, barem na papiru, neće imati ustavne stanke. Naime, nezavisna zastupnica Jadranka Kosor predlagala je da se ljetna stanka skrati na mjesec dana, no na kraju je prihvaćen prijedlog da se Ustavom uopće ne propišu ustavne stanke. Ubuduće bi u Ustavu trebalo samo stajati da zasjedanje sabora saziva predsjednik Sabora te da je to zasjedanje dužan sazvati na zahtjev predsjednika RH, Vlade RH ili jedne trećine zastupnika.

'Intencija mog prijedloga je ta da Sabor više radi i da se rad Sabora uskladi s radom Vlade. Moramo više raditi i raditi obično radno vrijeme i pet dana u tjednu. Nama se i sada događa da se važni zakoni raspravljaju u kasne noćne sate, i naravno da su te rasprave loše', kazala je Kosor.

'Kada bih bio siguran da će skraćivanje ljetne stanke poboljšati rad Sabora, ja bih išao i korak dalje i predložio da se uvede radna obveza za zastupnike', kazao je pak Pupovac i predložio da se ipak prihvati prijedlog da u Ustavu uopće ne bude propisana stanka.

S tim prijedlogom složio se i SDP-ov Nenad Stazić koji je upozorio da brisanjem ustavnih stanki više neće biti ni izvanrednih sjednica (op. a., sve će biti redovne), ali i da više neće biti uredba Vlade koje je donosila u vrijeme dok ne zasjeda Sabor.

Iako o tome danas nije bilo rasprave, izglasavanjem Nacrta ustavnih promjena prihvaćeni su i prijedlozi SDSS-ovog Milorada Pupovca te Kluba zastupnika HDSSB-a. Ubuduće će se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donositi u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, dakle kroz tri faze i dvotrećinskom većinom u Saboru. Na prijedlog HDSSB-a, u ustavnu odredbu kojom se kao jedinice regionalne samouprave navode i županije dodalo bi se 'i regije', čime se otvara prostor za buduću regionalizaciju Hrvatske.

Danas 'uglancan' Nacrt promjena Ustava, prema procjeni, na raspravi u Saboru trebao bi se naći već u srijedu, a već u petak trebalo bi se o njemu i glasati, pri čemu će podršku dobiti ako za njega glasa natpolovična većina. Nakon toga, nacrt će vjerojatno u ponedjeljak biti objavljen u Narodnim novinama. Sljedeći tjedan na red opet dolazi rasprava i eventualni amandmani te konačno Sabor dvotrećinskom većinom donosi konačnu odluku.

Prema nekim procjenama promjene Ustava trebale bi biti donesene do 20. siječnja kada Sabor prestaje s radom, no i dalje ostaje nejasno hoće li se one odnositi na referendumsku inicijativu o ćirilici. Grbin tu ne vidi ništa sporno. 'Ovo referendumsko pitanje već je sada protuustavno', rekao je Grbin.

Tijekom današnje rasprave aktualnu inicijativu spomenuo je i HDSSB-ov Josip Salapić poručivši da bi po tom pitanju trebalo pojačati ulogu Ustavnog suda. Iako je time aludirao da bi o ustavnosti referendumskog pitanja o dvojezičnosti trebalo pitati Ustavni sud, odgovorila mu je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Naime, upozorila je da osim što može ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja, Ustavni sud ima ovlast nadzirati ustavnost i zakonitost referenduma, i na temelju tih ovlasti, dodala je Antičević Marinović, na prošlom referendumu o braku oglasio se tri puta. Osim toga, kazala je SDP-ovka, Odbor za Ustav prema poslovniku Sabora može se oglasiti o ustavnosti.