Izmjenama zakona propisuju se obveze poslodavca da prilagodbom uvjeta i mjesta rada, radnog vremena te promjenom poslova zaštiti zdravlje i sigurnost trudnica i radnica koje su rodile ili doje. Te radnice ne smiju raditi na poslovima koji ugrožavaju njihov, odnosno djetetov život ili zdravlje, pri čemu prilagodba uvjeta i rasporeda radnog vremena te mjesta rada ne smije imati za posljedicu smanjenje njihove plaće.

Iako su svi saborski klubovi podržali izmjene zakona, u raspravi se tema proširila na općenito stanje žena na tržištu rada. Pritom se na meti kritika našao dio poslodavaca koji ne poštuje radnička prava.

'Poslodavac je mnogo toga i mnogo toga poslodavac mora. Međutim, kad se radi o ženama i o pravima žena, ovdje treba imati još jedan senzibilitet. Svi se maloj djeci doista divimo i kažemo - oni su naša budućnost. Ali kad kod poslodavca dođe žena na razgovor za posao sa svojim djetetom koje taj trenutak nije imala gdje ostaviti, on naprosto ne želi s njom niti razgovarati. Takvog poslodavca trebalo je u medijima navesti punim imenom i nazivom i trebalo ga je kazniti. Trebalo ga je kazniti po svim zakonima i o diskriminaciji i po Zakonu o radu, pa, evo ga, i po ovom zakonu koji je pred nama. I Ustav govori drugačije, međutim još uvijek taj senzibilitet prema majci koja doji, senzibilitet prema djeci, senzibilitet prema roditeljima nije na toj razini', upozorila je HDZ-ova Đurđica Sumrak.

Na slične stvari upozorio je i Laburist Zlatko Tušak, koji je upozorio da više od 50 posto od 350.000 nezaposlenih čine žene. 'Onda si postavljamo uopće pitanje kakvu perspektivu te žene imaju ako zatrudne ili eventualno ako su rodile da dođu do posla. Jasno poslodavci služe se i s onim stvarima kojim se ne bi trebali služiti na način kada žene traže posao onda jasno pitaju jesu li trudne itd., što je nekakav kriterij i na neki način diskriminacija prema tim ženama. I jasno da je to nešto na čemu moramo raditi, na svijesti da se promijene određene okolnosti kada je u pitanju zapošljavanje žena', kazao je Tušak.

No, HNS-ov Petar Baranović smatra da je poštivanje prava žena u državnim službama riješeno, ali da problema ima kod dijela poslodavaca u privatnom sektoru.

'Dio poduzetnika provodi kadrovsku praksu, posebice kada je u pitanju ženska SSS radna snaga kojom se izbjegava zasnivanje stalnog radnog odnosa. To je politika nekih jakih kuća u ovoj zemlji, nemojmo lagati, dame i gospodo, o kojoj svi šute. Sistem je - zaposlimo ženu na godinu dana, zaposlimo ženu ponovno na godinu dana pa, kada ispucamo zakonski limit koliko puta možemo istu osobu zaposliti na određeno vrijeme, onda ćemo, naravno, otići u bunar koji se zove Zavod za zapošljavanje i zagrabiti novi broj žena kojima smo oduzeli svaku perspektivu u životu i pravo da u neko primjereno doba imanentno postanu majke. I o tome u ime zaštite poduzetništva svi mudro šutimo. A to je prava istina. Tisuće su takvih primjera i tisuće su primjera u kojima mlade žene koje rade u takvim trgovačkim društvima od straha da ne ostanu bez posla i egzistencije ne zasnivaju brak kao željenu instituciju u ovom našem društvu i ne zasnivaju odnosno ne upuštaju se u trudnoću i ne upuštaju se u to da postanu majke. I prolaze im godine i mi o tome šutimo i mi tome svjedočimo', upozorio je Baranović

Međutim, u obranu poduzetnika uskočio je HDZ-ov Đuro Popijač. 'Pored svih optužbi vi dodajete još jednu optužbu na račun privatnog poduzetništva, a to je diskriminacija prema ženama, majkama, trudnicama i optužujete ih za lošu demografiju. Zar vam nije bilo dosta sve što ste u ovoj godini učinili i sav ovaj nasrtaj koji ste učinili na privatno poduzetništvo i na gospodarstvo i ovi rezultati na kraju kojima svjedočimo, pad BDP-a, pad industrijske proizvodnje, pad potrošnje i pad svega što ne smije padati. I sad još nastavljate tom retorikom i očekujete 50 milijardi kuna investicija iz privatnog sektora. Pa tko će doći u takvu državu kada se aktualna vlast tako odnosi prema poduzetništvu?' kazao je Popijač

Podršku izmjenama zakona dao je i HDSSB-ov Boro Grubišić, koji je podsjetio na primjer Francuske koja je sve uložila u otvaranje vrtića i jaslica pri čemu su oni za francuske roditelje besplatni.

Mi kupujemo 150 automobila za tzv. čuvane ili čuvene osobe i to se izdvaja iz proračuna RH i niz drugih stvari i stavki u proračunu RH ima koje kada bi se zbrojile i ostvarila jedna brojka od oko blizu milijardu kuna što nije ni jedan posto proračuna RH onda bismo ostvarili isto to što je učinila Francuska. Besplatne i dostupne vrtiće svoj djeci u RH kao jednu od mjera demografske obnove', kazao je Grubišić.

Odgovorila mu je HDZ-ova Jadranka Kosor, koja je podsjetila da je njena Vlada vrtiće i jaslice prebacila na lokalnu samoupravu.

'Ako jedan grad ili jedna općina ne može platiti nekoliko teta u vrtiću, nekoliko zaposlenica koje će raditi s djecom onda se naravno postavlja pitanje kako uopće taj grad ili općina može funkcionirati. I to je pitanje kojim bismo se mi ovdje trebali zabaviti i zato mislim da i ova Vlada treba još jedanput pogledati program gospodarskog oporavka koji smo predložili 2010. godine gdje se među ostalim kao jedna od mjera kroz razdoblje od nekoliko godina predlaže i smanjivanje broja gradova i općina i to je pitanje koje jedanput moramo staviti na dnevni red svi zajedno ako hoćemo uistinu rješavati probleme', rekla je Kosor

Izmjene zakona podržao je i HSU-ov Silvano Hrelja, čija je opservacija na početku rasprave uznemirila dio HDZ-ovih zastupnika.

Ova rasprava do sada dokazuje sigurno jednu stvar - da je magična moć televizije. Da se raspravljalo sinoć poslije 20 sati o ovom zakonu rasprava bi vjerojatno bila završena za pola sata. Međutim, sada o pet članaka zakona već raspravljamo drugi sat', kazao je Hrelja.

Replicirao mu je HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Vi ste mene na neki način, ne mogu reći povrijedili, ali ste me razočarali i rastužili, pa ste ovu dinamiku ove rasprave proglasili posljedicom želje da budem ili da rečem nešto na televiziji. O čemu vi govorite? Je l' vama išta jasno? Ovo je tema toliko važna ovo je conditio sine qua non hrvatskog naroda i hrvatskog društva', kazao je Marasović.

Pobunio se i njegov stranački kolega Stjepan Milinković.

'Kao liječnik, moram reći da rasprave navečer u 10... da se o tome malo mora razmišljati kolika je mogućnost koncentracije. A što se tiče televizije u to vrijeme i gledanosti ovih prijenosa ja držim s obzirom na razna druga događanja na televiziji, ne vjerujem da bi gledanost i bila', kazao je Milinković.

Međutim i Marasoviću i Milinkoviću odgovorio je Hrelja.

'Stojim kod opservacije da možemo ovakvu bogatu raspravu zahvaliti TV prijenosu jer gledao sam vašu statistiku, kolega Marasović, vi niste imali nijednu raspravu izvan televizijskog prijenosa. Što se tiče rasprave u 9 navečer, ako se budemo formirali kao jedno poduzeće, jedan kolektiv, ako budemo izabrali povjerenika za zaštitu na radu koji bi trebao riješiti rad u 9 navečer i psihofizičke sposobnosti zastupnika, ja ću vas, kolega Milinkoviću, predložiti za povjerenika zaštite na radu', zaključio je Hrelja.