'Šokiran sam razvojem situacije u Ukrajini. Osjećam se otprilike identično kao 1991. u Hrvatskoj, s obzirom da samrođeni Osječanin i da je tada izvršena agresija na Hrvatsku. Identične stvari događaju se u Ukrajini. Moja rodbina, prijatelji i poznanici u istočnim dijelovima zemlje strašno su uplašeni, boje se ruske agresije', kaže Viktor Filima, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine grada Zagreba.

Filima tvrdi da nisu istinita izvješća prema kojima je ukrajinsko stanovništvo duboko podijeljeno. U toj državi, napominje, nema podjela na nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, niti na teritorijalnoj razini. Sve vjerske zajednice, primjerice, odmah na početku sukoba stale su na stranu ukrajinskog naroda i usprotivile se režimu Viktora Janukoviča.

Ukrajina je po mnogo čemu posebna zemlja, kaže Filima, ističući da je to zasad jedina država na svijetu koja se odrekla nuklearnog naoružanja (Budimpeštanski memorandum iz 1994. sa SAD-om, Rusijom i Velikom Britanijom) u zamjenu za zagarantiranu nezavisnost, cjelovitost i teritorijalni integritet. Krim je pak 'autohtona tatarska zemlja', a Tatari su danas 'najjači ukrajinski patrioti'.

'Ukrajina ne može dopustiti da Krim ode, jer postoji mogućnost da se s krimskim Tatarima, koji su muslimani, dogodi isto što se dogodilo s Bošnjacima u Srebrenici', upozorava Filima.

Sutrašnji prosvjed okupit će članove desetak ukrajinskih udruga u Hrvatskoj, okupljenih u krovnu Ukrajinsku zajednicu Republike Hrvatske, a Filima se nada da će se prosvjedu pridružiti i brojni ostali građani.

U cijeloj Hrvatskoj, inače, živi oko 2.000 Ukrajinaca, ponajviše u Vukovarsko-srijemskoj županiji i u gradu Zagrebu - prema popisu stanovništva iz 2011. u hrvatskoj metropoli žive 333 Ukrajinca. Ukrajinska zajednica u Hrvatskoj diči se velikim brojem umjetnika, među kojima su prvakinja riječke opere Olga Kaminska, violinisti Taras Pečeny i Orest Shourgot, te deseci glazbenika u nacionalnim kazalištima diljem Hrvatske.