sporno stanarsko pravo

Udruga izbjeglica traži od Vučića u Zagrebu pokretanje pitanja povrata 30.000 stanova

09.02.2018 u 13:06

Bionic
Reading

Udruga izbjeglica i raseljenih osoba 'Pravda' zatražila je u petak otvorenim pismom od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da tijekom posjeta Zagrebu 12. i 13. veljače s hrvatskim državnim dužnosnicima razgovara i o vraćanju 30.000 stanova oduzetih hrvatskim Srbima

Sugerirajući kako pomirenje nije moguće 'ako računi nisu potpuno čisti', udruga traži povrat pokretne i nepokretne imovine.

'A hoćemo li se voljeti ili poštovati kao susjedi, neka svatko odluči ponaosob. Ali, neka nam vrate pokretnu i nepokretnu imovinu, ili neka isplate nadoknadu za sve i - sretno!', naveo je u otvorenom pismu srbijanskom predsjedniku predsjednik udruge 'Pravda' Dragan Sekulović, navodeći kako izbjeglice i prognanici 'očekuju i inzistiraju' da se aktivira sporazum o normalizaciji odnosa Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije iz 1996., koji jamči 'slobodan i siguran povratak izbjeglica' i povrat njihove pokretne i nepokretne imovine.

Sekulović spornim drži i način na koji Hrvatska tretira stanarsko pravo, navodeći kako je 'u svim drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije, osim u Hrvatskoj' stanarsko pravo bilo tretirano kao imovinsko.

Predsjednik ove izbjegličke udruge od srbijanskog šefa države traži i aktiviranje Aneksa G Sporazuma o sukcesiji država nastalih iz bivše SFRJ, koji predviđa zaštitu prava i vraćenje pokretne i nepokretne imovina u državama sljednicama na koju su građani ili pravne osobe nekadašnje SFRJ polagale pravo zaključno s 31. prosincem 1990. Taj su sporazum, podsjeća Pravda, ratificirale Srbija, Hrvatska i BiH.

Aleksandar Vučić Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić boravit će u službenom posjetu Hrvatskoj 12. i 13. veljače na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a od razgovora državnih izaslanstava očekuje se da na najvišoj razini potaknu rješavanje brojnih otovorenih pitanja među dvjema državama, među kojima su pitanja nestalih, ostvarivanja prava nacionalnih zajdnica Srba i Hrvata u obje zemlje, pitanja granice, imovine, mirovina.